Javne nabavke skuplje 172 miliona zbog inflacije

Ukupna vrijednosti javnih nabavki koja je porasla za 172,38 miliona, odnosno sa 675,19 mil EUR iz 2023. godine na prošlogodišnjih 847,58 mil EUR, rezultat je viših cijena roba, usluga i radova, odnosno rastuće inflacije. Povećanje se može pripisati i većem broju obveznika koji podliježu Zakonu o javnim nabavkama.

To su Vijestima saopštili iz Ministarstva finansija, komentarišući Vladin godišnji izvještaj o javnim nabavkama za 2024. godinu.

Taj dokument pokazuje da je prošle godine došlo do rasta i broja i vrijednosti ugovora o javnim nabavkama, te da ih je potpisano 1.300 više nego 2023. godine. Paralelno je za javne nabavke utrošeno 172,38 mil EUR više nego u 2023. godini, dok su ukupne nabavke prošle godine plaćene 118,76 mil EUR više nego u 2023. godini. Javne nabavke sprovode državni organi putem sistema Crnogorskih elektronskih javnih nabavki (CeJN) ili direktnim putem.

Iz Ministarstva su naveli da ovaj sektor posmatraju kao jednu od osnova za uspostavljanje stabilnih javnih finansija i omogućavanje transparentnosti pri trošenju državnog novca. Istakli su da je CeJN jedna od najvažnijih reformi u polju nabavki te da su kroz njega postupci rasterećeni nepotrebne papirologije, dok je povećana transparentnost i efikasnost.

- Rast ukupne vrijednosti javnih nabavki u izvještajnom periodu rezultat je porasta cijena predmeta nabavke - roba, usluga i radova na tržištu, odnosno rastuće inflacije. Takođe, ovaj rast se može pripisati porastu broja obveznika primjene Zakona o javnim nabavkama, što je rezultat institucionalnih promjena i osnivanja većeg broja potrošačkih jedinica. Zakoni i prateći propisi koji uređuju javne nabavke u Crnoj Gori usklađeni su sa pravnom tekovinom Evropske unije (EU) u ovoj oblasti, a isto je potvrđeno i kad se radi o oblasti javno-privatnog partnerstva. Dakle, zakonodavstvo omogućava fer nadmetanje uz poštovanje načela i standarda EU - istakli su iz Ministarstva finansija.

Evropska komisija (EK) je nedavno ocijenila da je Crna Gora ispunila uslove za zatvaranje pregovaračkog Poglavlja 5 (javne nabavke). Iz Ministarstva su istakli da su posvećeni pregovaračkom procesu što je potvrdila i EK, ali i da rade na jačanju kontrole i nadzora nad ovim sektorom sa ostalim institucijama, a posebno u sektoru antikorupcije.

Tvrde da su uspostavljeni odgovarajući uslovi za primjenu propisa u ovom sektoru. Navode da je stručno osposobljavanje i usavršavanje službenika za javne nabavke, ponuđača i ostalih od velikog značaja, kako bi zaposleni na ovim poslovima mogli da odgovore zahtjevima sistema i prate evropske trendove.

Upitani o pragu EU iznad kojeg je Crna Gora po izvještaju zaključila javne nabavke vrijedne 381,07 mil EUR, iz Ministarstva su pojasnili da je riječ o grešci u podacima, odnosno da je vrijednost javnih nabavki iznad ovih pragova u stvari 434.709.505 EUR.

- Pragovi vrijednosti su ustanovljeni Direktivama EU u oblasti javnih nabavki i njima se klasifikuju nabavke koje sprovode države članice, po vrijednosti. S obzirom na veličinu tržišta javnih nabavki, Crna Gora ima svoje Zakonom o javnim nabavkama, ustanovljene vrijednosne razrede koji su niži od evropskih pragova, a na osnovu kojih je propisana procedura u odnosu na utvrđene vrijednosti. Crna Gora, u okviru zakonske obaveze sačinjavanja Godišnjeg izvještaja o sprovedenim postupcima javnih nabavki, izvještava i o javnim nabavkama čija je vrijednost veća od pragova propisanih Direktivama - istakli su iz Ministarstva.

Kada su u pitanju javne nabavke za prošlu godinu, najveću je potpisala Uprava za kapitalne projekte sa konzorcijumom koji čine kompanije Termomont i podgorička Fidija sa podugovaračima. Vrijedna je 31,97 mil EUR bez PDV-a, a posao je sklopljen za projektovanje i izgradnju Opšte bolnice u Pljevljima.

Zbirno najveće poslove potpisao je državni Montefarm sa veledrogerijom Glosarij, i to kroz 14 ugovora vrijednih ukupno 124 mil EUR. Najmanje vrijedan među njima bio je 2,1 milion, dok je najskuplji bio 27,64 miliona, a Glosariju je pripalo 14 od 50 najvrednijih nabavki u državi.

Nabavke su prošle godine činile 13,1% bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je 1,3% više nego 2023. kada su učestvovale sa 11,84%. Prošle godine su poništenže 3.762 javne nabavke, što je oko 1.200 više nego 2023. godine.