Srbija prvi put imala trgovinski suficit sa Njemačkom

Trgovinska razmjena između Srbije i Njemačke nastavila je da raste uprkos globalnim izazovima, pokazalo je najnovije istraživanje Njemačko-srpske privredne komore (AHK), a prvi put u poslednjih 20 godina, otkako se istraživanje sprovodi, Srbija je u 2024. imala trgovinski suficit sa Njemačkom.

- Trgovinska razmjena između Srbije i Njemačke je prošle godine iznosila 9 mlrd EUR. Srbija je prošle godine imala suficit u spoljnotrgovinskoj trazmeni sa Njemačkom što se prvi put desilo u poslednjih 20 godina. Malo je zemalja na svijetu koje imaju suficit u spoljnotrgovinskoj tazmeni sa Njemačkom - kazao je predsjednik AHK komore Milan Grujić.

On je podsjetio da više od 900 kompanija sa njemačkim kapitalom zapošljava u Srbiji oko 80.000 radnika.

- Ukupna spoljna trgovina Njemačke sa svijetom 2024. godine opala je za 2,6%, ali ukupni rast spoljnotrgovinske razmjene između Njemačke i Srbije iznosio je 2%. Vrijednost srpskog izvoza u Njemačku bila je 4,6 mlrd EUR, dok je Njemačka izvezla robu u Srbiju vrijednu 4,4 mlrd EUR, pa je srpski suficit bio 293 mil EUR - podsjetio je Grujić na predstavljnaju istraživanja o privrednom ambijentu, koje je rađeno tokom marta ove godine među kompanijama članicama AHK.

On je naveo da rezultati ovogodišnje ankete, koja je rađena u martu i u kojoj je učestvovalo 21% članica ove organizacije, potvrđuju stabilno povjerenje njemačkih kompanija u Srbiju kao investicionu destinaciju.

- Posebno ohrabruje podatak da bi 88% ispitanika ponovo odabralo Srbiju za ulaganja, što je rast u odnosu na prethodnu godinu. To je jasan signal da zajedničkim naporima gradimo predvidivo i konkurentno poslovno okruženje. Ipak, anketa nam takođe jasno pokazuje gdje je neophodno dodatno djelovati – pristupanje EU i dalje je za većinu kompanija ključno pitanje. Na tom putu, kao i do sada, ostajemo partneri i saveznici - poručio je Grujić.

Rezultati ankete, kako je istaknuto, pokazuju da se ocjena ekonomske situacije u Srbiji za 2025. pogoršala, samim tim i očekivanja do kraja ove godine. Takođe, udio kompanija koje svoje poslovanje ocjenjuju kao dobro opao je sa prvobitnih 39% u 2024. godini na 34% u ovoj godini. Istovremeno, udio kompanija koje svoje poslovanje ocjenjuju kao zadovoljavajuće neznatno je opao, za dva procentna poena. Procenat kompanija koje su nezadovoljne trenutnim razvojem povećao se sa šest odsto u prošloj, na 13% u ovoj godini. Ukupna očekivanja kompanija članica jesu smanjena, ali nisu prešla u negativna očekivanja, pokazalo je istraživanje.

Kada je riječ o razvoju poslovanja i dodatnom zapošljavanju u 2025. godini, 31% anketiranih kompanija planira povećanje broja zaposlenih, što je šest odsto manje nego prošle godine. Nešto više nego prošle godine, 53% kompanija ne planira nikakve promjene u broju zaposlenih, dok 16% ispitanih pretpostavlja da će broj zaposlenih u njihovim kompanijama opadati, što je šest odsto više nego godinu prije, rečeno je na konferenciji. Tokom 2025. godine 33% anketiranih preduzeća planira uvećanje investicija, što je sedam procentnih poena manje nego prošle godine.

Takođe, 45% anketiranih kompanija smatra da će nivo investicija ostati nepromijenjen, dok isti broj ispitanika kao u 2024. godini smatra da će se nivo investicija smanjiti (22%). Kako je istaknuto, ovi rezultati pokazuju da Srbija i dalje nudi atraktivne uslove za investitore, ali shodno trenutnim ekonomskim okolnostima i globalnim izazovima, mnogim kompanijama se prioriteti pomjeraju i da su u nekim slučajevima planovi za proširenje investicija na čekanju. Prilikom ocjenjivanja faktora koji utiču na poslovanje u Srbiji, 85 ispitanih ocijenili su proces približavanja EU kao važan i veoma važan, a za poboljšanje poslovnog ambijenta smatraju da je neophodno poraditi na: borbi protiv korupcije i kriminala, evropskim integracijama, unapređenju pravne sigurnosti i javne uprave, transparentnosti u procesu javnih nabavki, političkoj i društvenoj stabilnosti kao i dostupnost stručne radne snage.

Kompanije su zadovoljne razvojem komunikacione strukture i razvojem infrastrukture u celini, ali i produktivnošću i spremnošću zaposlenih za rad, a sistem dualnog stručnog obrazovanja je ponovo istaknut kao pozitivan faktor ove godine. Kada je u pitanju kreiranje i motivisanje kvalifikovanog kadra, kompanije preduzimaju mjere poput uvođenja dodatnih finansijskih stimulacija i povećanja plata iznad tržišnog prosjeka, proširenja internih obuka, pojačane automatizacije i digitalizacije procesa, kao i proširene saradnje sa obrazovnim institucijama, rečano je na konferenciji.

Kao najveće rizike u poslovanju u 2025. godini, kompanije percipiraju globalne i lokalne privredne i političke okolnosti, nedostatak pravne sigurnosti, smanjenje potražnje za proizvodima i uslugama i povećanje troškova rada. Uticaj nove ekonomske politike Sjedinjenih Američkih država nije percipiran kao relevantan. Iz ugla ispitanih kompanija, najveći globalni izazovi u narednih pet godina biće povećanje političkog uticaja na ekonomske prilike, inflacija i monetarna politika te digitalizacija i vještačka inteligencija. Sajber sigurnost i ograničeno snabdijevanje sirovinama i energijom predstavljaju dodatne izazove sa kojima će se kompanije suočavati u narednom periodu.

Ambasadorka Njemačke u Srbiji Anke Konrad izjavila je da su ekonomska istraživanja o uslovima poslovanja u Srbiji već dugi niz godina važan pokazatelj za njemačku privredu. Ona je navela da je anketa AHK o uslovima poslovanja već godinama važan pokazatelj za njemačke kompanije.

- Ona odražava koliko su bliski ekonomski odnosi Njemačke i Srbije i koliko su njemačke kompanije zadovoljne u Srbiji. Obim trgovinske razmjene veći od devet milijardi evra i više od 900 kompanija sa njemačkim kapitalom govore za sebe. Prvi put, Srbija ima i trgovinski suficit sa Njemačkom, što je rezultat rada koji se ovdje obavlja - kazala je Konrad.

Podsjetila je da je anketa pokazala da je proces pristupanja EU jedan od najvećih izvora nezadovoljstva, kao i borba protiv korupcije.

- Njemačka podržava Srbiju u ovim oblastima djelovanja i na njenom putu ka članstvu u EU - rekla je Konrad.

Na konferenciji za medije predstavljeni su i rezultati studije koju je za AHK izradio Centar za visokoekonomska istraživanja (CEVES) iz Beograda. Rezultati su pokazali da su, uprkos globalnim ekonomskim izazovima, trgovinski odnosi između Srbije i Njemačke pokazali otpornost i stabilan rast. Dok se globalna trgovina smanjila za 4,5% u 2023. godini, a ukupna njemačka trgovina pala za 3,3%, bilateralna trgovina Njemačke sa Srbijom porasla je za 11,1 odsto, dostigavši 9,37 mlrd EUR. Ovaj trend rasta se nastavio i u 2024, iako usporenijim tempom od 7%.

Istaknuto je da Njemačka ostaje najvažniji trgovinski partner Srbije, prije svega zahvaljujući strateškom položaju Srbije, njenoj razvijajućoj infrastrukturi i ulozi koju ima kao atraktivna destinacija za near-shoring proizvodnje u uslovima globalnih nestabilnosti. Osnivač CEVES-a Kori Udovički je izjavila da, iako po veličini i stepenu razvijenosti srpska i njemačka privreda ne mogu da se porede, postoje sličnosti i afiniteti zbog kojih je naša saradnja uvijek bila od obostrane koristi, a za Srbiju od izuzetnog značaja.

- Zato vjerujem da je i sad, kad je Njemačka privreda u restrukturiranju, a Srbija mora da traži novi model rasta, moguće pronaći formule da ta saradnja nastavi da se razvija - ukazala je Udovički.

AHK je dio globalne mreže od 150 kancelarija nemačkih privrednih komora u inostranstvu i delegacija njemačke privrede u 93 države. Komora aktivno radi na poboljšanju ekonomskih uslova u Srbiji i unapređenju njemačko-srpske trgovine i saradnje u svim privrednim aspektima. Sa više od 450 članica, AHK predstavlja najveću i jednu od najvažnijih bilateralnih komora u Srbiji.