Rio Tinto hoće i srpski bakar?

Izbor novog direktora rudarske kompanije Rio Tinto, posle "iznenadne" ostavke Jakoba Štausholma, najvjerovatnije će zavisiti od toga koliko će budući menadžer biti "agresivan" u pogledu nalaženja bakra, kojeg je sve manje, objavio je portal Nova ekonomija.

Na projektima bakra Rio Tinto Dunav Exploration sarađuje već duže vrijeme sa Kinezima u Boru, gdje je nedavno i nađena nova količina tog metala.

- Rio Tinto Exploration Dunav trenutno ne posjeduje dozvole za istraživanja minerala u Srbiji, te u skladu sa tim ne sprovodimo aktivnosti na terenu. Međutim, mi razmatramo sve potencijalne prilike za istraživanje ležišta bakra kako u Srbiji, tako i u širem geografskom regionu. Kao neoperativni partner u saradnji sa kompanijom Ziđin Majning učestvujemo u istraživanjima minerala u određenim djelovima istočne Srbije - navodi se na sajtu kompanije u Srbiji.

Grupacija Rio Tinto je u aprilu 2018. godine osnovala Rio Tinto Exploration Dunav, kompaniju osnovanu za sprovođenje istraživanja minerala, dok je ranije osnovana Rio Sava Exploration isključivo povezana sa razvojem ležišta Jadar.

- Društvo se bavi aktivnostima istraživanja mineralnih resursa, a na osnovu odobrenja Ministarstva energetike u namjeri da po završetku istraživanja osnuje rudnik", ovo je informacija koju je prvi objavio magazin Forbs u decembru 2024. godine - prenosi Nova ekonomija.

Po pisanju portala, lako se može desiti da u narednim godinama Srbija postane "pravo malo bojno polje i to globalnih razmjera, u trci za srpski bakar".

- Država, osim strategije da proda stranim investitorima prava na eksploataciju ili cijele rudnike, nije se u skorije vrijeme bavila ključnim resursima u zemlji. Umjesto toga na izvozu dobro zarađuju već prisutne rudarske kompanije - piše Nova ekonomija.

Komentarišući ostavku čelnog čoveka u Rio Tintu profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić kazao je da u velikim korporacijama to ništa ne mijenja stvari, pa ni strategiju.

Po njemu, velike firme prave ozbiljne planove na 20 godina, a ne "kao mi što pravimo od danas do sutra".

Savić je kazao i da je nedavno otkrivena nova količina bakra i zlata u blizini rudnika Čukaru Peki u Boru koji vode Kinezi.

- Prema izvještajima medija Ziđin Majning Grupa objavila je da je otkrila ukupno identifikovane rezerve bakra iznose 2,81 milion tona sa prosječnim sadržajem od 1,87 odsto, dok rezerve zlata iznose 92 tone sa prosječnim sadržajem od 0,61 grama po toni sirove rude. Takođe, postoji i "značajan potencijal za dalja geološka istraživanja" - kazao je Savić.

Dodao je da za sada nije jasno da li je Rio Tinto dio tog projekta sa Ziđinom, jer je, kako je dodao, prema pisanju Nedeljnika, novootvorena firma Malka Golaja Mining 95 odsto u vlasništvu Ziđin Majning, dok je suvlasnik sa pet odsto kapitala kineska kompanija Sino-Zijin Resources, koja je u okviru Ziđin grupe zadužena za geološka istraživanja.

- S obzirom da je opšta potraga za bakrom, a da ga u Srbiji očigledno ima, nije isključeno da se Rio Tinto neki način uključi u ove operacije u regionu - piše Nova ekonomija.

Fič (Fitch) agencija je u martu promijenila prognozu za cijenu bakara za ovu godinu sa 8.500 na 8.800 dolara po toni. Trenutno se bakar kreće oko 9.492,7 dolara po toni na svjestkim berzama sirovina.

- Pretpostavke o povećanoj cijeni bakra za period 2025-2027. odražavaju čvrsto uravnoteženo globalno tržište bakra na kraći i srednji rok zbog i dalje rastuće potražnje iz Kine, iako je tempo rasta usporen na 2-3 odsto godišnje, sa sedam odsto u 2023. godini. Potrošnja rafinisanog bakra u Kini čini skoro 60 odsto globalne potražnje. SAD preispituju svoje strategije energetske tranzicije, što može povećati regionalne razlike - rekli su ekonomisti Fiča.

Predsjednik SAD Donald Tramp je uveo i carinske tarife za bakar u maju, pa, po pisanju Nove ekonomije, nije isključeno da će te cijene imati još jednu korekciju u ovoj godini.

- Postoje ti rijetki metali oko kojih se sada otima svijet i koji će biti sve bitniji u budućnosti. Ali postoje i ti klasični, bakar je jedan od njih. Sa metalim koji se tako dugo koriste, oni nikada neće proći, mogu biti samo manje ili više interesatni i to se vidi po cijeni. Srbija je imala 1988. godine 140.000 tona proizvodnje bakra i cijena je tada bila oko 11.000 – 11.500 evra - naveo je Savić.

U Srbiji će se, po pisanju Nove ekonomije, najvjerovatnije i voditi bitka oko bakra i to svjetskih razmera, a pitanje je ko će nastaviti da kopa i izvozi bakar – Kinezi ili australijsko-britanski konzorcijum.