Pastrmka opet grize: Ćehotina se oporavlja nakon velikog pomora ribe 2019.

Kapitalni primjerci potočnih pastrmki, koji su posljednjih tridesetak dana ulovljeni u Ćehotini, potvrđuju da se rijeka oporavila nakon velikog pomora ribe 2019. izazvane izlovanjem otpadnih voda iz deponije Maljevac u rijeku Vezišnicu, lijevu pritoku Ćehotine.

To je Vijestima kazao Vaso Knežević, jedan od osnivača Sportskog ribolovnog kluba Lipljen koje gazduje ribolovnim vodama u Pljevljima.

Knežević kaže da je prije par dana ribolovac Rasim Hasanbegović u Ćehotini u selu Brvenica ulovio pastrmku dugu 77 centimetara i tešku šest kilograma.

Nekoliko dana prije toga ulovio je pastrmku tešku pet kilograma u dijelu toka rijeke u Žodovićima, a u mjestu Toplik pastrmku dugu 76 centimentara i tešku 4,5 kilograma.

- Ćehotina se ponovo oporavila. Sve su ribe ulovljene u posljednjih mjesec dana. Ovolikih potočnih pastrmki nema u drugim crnogorskim rijekama. Ćehotina je čudo rijeka, ali se i dobro čuva. Sve ove ulovljene pastrmke su u dijelu toka koji je zahvatio bio pomor ribe 2019. godine - rekao je Knežević.

Na pitanje kako objašanjava da se u Ćehotini izlovljavaju kapitalni primjerci potočnih pastrmki, uprkos činjenici da je ova rijeka jedan od zagađenijih u Crnoj Gori, Knežević je kazao da je to prvenstveno zahvaljujući povoljnostima same rijeke.

- Ćehotina je mnogo pitomija i bogatija hranom u odnosu na ostale crnogorske salmonidne vode, koje su dosta brze i kao vode posnije, sa manje hrane za ribe. Druga činjenica jeste da je jedino u Crnoj Gori na Ćehotini minimalna dozvoljena mjera za izlov potočne pastrmke 30 centimetara, dok je u svim drugim crnogorskim rijekama 25 centimetara. I treća činjenica jeste da naši ribočuvari rade dobar posao, odnosno čuvaju rijeku i riblji fond od krivolovaca. Svakako treba dodati i da se nakon pomora ribe kontinuirano poribljava rijeka od 2022. sa autohtonom potočnom pastrmkom iz našeg mrjestilišta na rijeci Breznici, koja će tek u narednom periodu dati dodatne rezultate na poboljšanju stanja potočne pastrmke u Ćehotini -, kazao je Knežević.

I prije pomora ribe Ćehotina je bila bogata ribom, što je svojevremeno potvrdio dr Danilo Mrdak sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Podgorici, koji je sa kolegama 2017. ispitivao stanje ribljeg fonda u pljevaljskim rijekama.

- Gledajući samo stanje ribljeg fonda, ako bi trebalo da procijenimo ukupno stanje u eko-sistemu, paradoksalno jeste, ali bih mogao da kažem da je stanje odlično. Na prvi pogled vidite Ćehotinu koja je zamućena vjerovatno zbog industrije. Da li su se ribe navikle na to i evoluirale, ili to zamućenje nije konstantno i ribe zbog toga mogu da preživljavaju, zbilja ne bih mogao da dam tačan odgovor. Ono što mogu da kažem da ribe ima u izobilju - rekao je Mrdak.

Mrdak je naglasio da je oduševljen stanjem ribljeg fonda nizvodno od Pljevalja, nakon istraživanja u Gradcu, u mjestu Mejtef.

- Ono što smo tamo zatekli je za svaku pohvalu. Slobodno mogu da kažem, a obradili smo sve rijeke u Crnoj Gori – Zetu, Moraču, Cijevnu, Taru, Lim i druge, nigdje nismo našli toliku količinu lipljena… Da ne pričamo o bijeloj ribi, skobalja ima u izuzetnim količinama. Našli smo mladicu i vidjeli dosta potočnih pastrmki.

I u Studiji ribolovnog osnova rijeke Ćehotine koju su uradili stručnjaci sa PMF iz Podgorice prošle godine konstatuje se da je populacija mladice u toj rijeci ima iznenađujuće dobru brojnost, i da je ta rijeka jedna od najboljih, ako ne i najbolja za ovu krovnu vrstu u čitavom drinskom podslivu.

Konstatuje se i da su potočna pastrmka kao i lipljen takođe pokazali zadovoljavajuće stanje svojih populacija, "što ukazuje na dobro gazdovanje ribljim populacijama u ovim vodama".

- Populacija mladice u Ćehotini je na zadovoljavajućem nivou i ova rijeka predstavlja jedno od posljednjih mjesta na Balkanu gdje je ulov mladice sa odgovarajućim varaličarskim ribolovnim alatom sasvim izvjestan. Ovo čini vode rijeke Ćehotine veoma atraktivnim, a pokazuje se da je skoro petogodišnji zabran na lov ove vrste na vodama rijeke Ćehotine dao svoj puni rezultat, usljed dobre kontrole i striktnog pridržavanja propisanih pravila - navodi se u Studiji.

Za pomor ribe u Ćehotini 5. jula 2019. niko nije odgovarao, iako je tadašnji Odbor direktora Elektroprivrede Crne Gore nekoliko dana nakon incidenta uputio izvinjenje zbog incidenta, a Lipljenu uplatili 341.000 eura po osnovu štete.

Osnovno tužilaštvo u Pljevljima u januaru 2021. odustalo je od krivičnog gonjenja Elektroprivrede Crne Gore i četvorice rukovodilaca u Termoelektrani Pljevlja jer je vještak u tom predmetu, na čijem se nalazu bazirala optužnica, izjavio na suđenju u pljevaljskom Osnovnom sudu da ne ostaje u potpunosti pri svom nalazu o uzrocima koji su doveli do uginuća velike količine ribe.

Za izazvanje pomora ribe ispuštanjem otpadnih voda sa deponije Maljevac u Vezišnicu, optuženi su bili bivši direktor Termoelektrane Pljevlja Vladimir Šestović, vođa smjene Ratomir Debeljević, rukovodilac sektora za operativnu kontrolu i planiranje Dragan Babić, i stručno lice za zaštitu životne sredine Slavko Vukašinović.

Prirodno matematički fakultet Podgorica

Pljevlja  

Sportski ribolovni klub Lipljen

PMF Podgorica

Ćehotina

Toplik

Brvenica

Vaso Knežević

Danilo Mrdak

Rasim Hasanbegović

potočna pastrmka

pomor ribe

ribolov