Proljećne ekonomske prognoze - Nema pada potrošačkih cijena tokom 2025.

Ekonomski rast Crne Gore je usporen u 2024. godini zbog slabog izvoza, dok su privatna potrošnja i oporavljajuća ulaganja podržale ekonomsku aktivnost, navodi se u proljećnim ekonomskim prognozama Evropske komisije za Crnu Goru.

Konstatuje se da bi nedavno usvojene mjere za povećanje minimalne zarade i smanjenje penzijskih doprinosa trebalo da podrže rast BDP-a u 2025. godini, ali i da doprinesu većoj inflaciji.

- Opšti vladin deficit u 2024. je uglavnom bio u skladu sa revidiranim ciljem. Sprovođenje mjera politike trebalo bi da oslabi budžetske prihode i poveća potrošnju, što će dovesti do povećanja budžetskih deficita u 2025-2026 i povećanja javnog duga - navodi se u prognozama.

U izvještaju se konstatuje da je realni rast BDP-a za 2024. godinu iznosio 3%.

- Ekonomski rast je bio podstaknut ponovnim ulaganjem (9,3% međugodišnje) i snažnom privatnom potrošnjom (8,7%), koja je podržana povećanjem minimalnih penzija, plata i zaposlenosti - navodi se u dokumentu Evropske komisije.

S druge strane, konstatuje se da je zbog loših performansi izvoza električne energije i slabe turističke sezone, izvoz roba i usluga smanjen je za 3,2%, dok je uvoz porastao za 5,5%, što je rezultiralo negativnim doprinosom neto izvoza rastu BDP-a. Državna potrošnja je umjereno porasla.

Ekonomski rast će, kako se predviđa, vjerovatno ostati umjeren u periodu 2025-2026, na 3% i 3,2% respektivno.

- Cjelogodišnja implementacija programa "Evropa sad 2.0", kojim su, između ostalog, smanjeni penzijski doprinosi i povećana minimalna zarada, trebalo bi da podstakne privatnu potrošnju i investicije u 2025 - navodi se u proljećnim prognozama.

Predviđa se da će pozitivan uticaj na privatnu potrošnju izblijedjeti 2026. godine, dok će se rast investicija nastaviti zbog realizacije velikih putnih i željezničkih projekata.

- Predviđeno je da će izvoz nastaviti da se smanjuje u 2025. godini zbog planiranog privremenog zatvaranja termoelektrane Pljevlja, dok će rast izvoza usluga (turizam) vjerovatno ostati prigušen - dodaje se u prognozama.

Predviđa se rast uvoza u 2025-2026. godini u skladu sa domaćom tražnjom i dodatnim uvozom električne energije zbog zatvaranja elektrane.

- Deficit tekućeg računa se povećao u 2024. zbog lošeg izvoza robe i slabe turističke sezone, dok su suficiti bilansa primarnog i sekundarnog dohotka opali, u skladu sa smanjenim zamahom rasta u EU i nižim doznakama. Deficit tekućeg računa će se povećati u periodu 2025-2026. u skladu sa slabim izvozom i rastom uvoza usled jake domaće tražnje - konstatuje se u prognozama.

Povećanje zaposlenosti u svim sektorima nastavljeno je u 2024. godini, a stopa nezaposlenosti je pala na rekordnih 11,5% u 2024, dodaje se u izvještaju.

- Očekuje se da će se rast zaposlenosti donekle ubrzati u 2025. zbog smanjenih penzijskih doprinosa i implementacije novih investicionih projekata. Ovaj efekat će vjerovatno oslabiti 2026. godine jer povećanje plata utiče na otvaranje novih radnih mjesta u sektoru usluga - kaže se u dokumentu.

Inflacija je, kako se konstatuje, opala u 2024. sa godišnjom inflacijom koja je pala na 1% u odnosu na isti period prethodne godine u septembru prije nego što se oporavila na 2,8% u februaru 2025.

- Usporavanje ukupne inflacije u 2024. nastalo je usljed nižih cijena hrane i energenata, dok je inflacija i dalje visoka oko 5%. Predviđa se da će se potrošačke cijene 2025. kretati oko istog nivoa, podržane domaćim pritiscima cijena koji proističu iz viših plata i socijalnih transfera, dok će uvozne cijene vjerovatno imati negativan uticaj na inflaciju - dodaje se u ekonomskim prognozama.

Očekuje se da će inflacija u 2026. biti umjerena, pod pretpostavkom da nema promjene politike.

- Izloženost Crne Gore SAD-u je ograničena, ali je ključni negativni rizik vezan za neizvjesno globalno okruženje i usporavanje izvoza koje je uslijedilo. Uska izvozna baza i mala ekonomija Crne Gore čine je veoma ranjivom na fluktuacije međunarodne tražnje - navodi se u dokumentu.

Budžetski deficit za 2024. godinu, od 3,1% BDP-a, bio je blizu revidiranog cilja, ali se značajno pogoršao u poređenju sa 2023. zbog većih socijalnih transfera i kapitalne potrošnje i smanjenja jednokratnih prihoda, ističe se u prognozama.

- Ubuduće, predviđa se da će se opšti vladin deficit povećati na 3,7% BDP-a zbog nižih prihoda na osnovu prepolovljenja penzijskih doprinosa, viših minimalnih plata i redovne indeksacije penzija. U odsustvu jakih kompenzacionih mjera, predviđa se da će javni dug porasti na 64,5% BDP-a u 2025. godini, zbog novog izdavanja duga koji je neophodan za akumulaciju rezervi i pripremu za predstojeću veliku otplatu evroobveznica 2025-2026 - objašnjava se u projekcijama,

Sve u svemu, zaključuje se, bilans rizika za fiskalne izglede je nagnut na donju stranu zbog strukturnih budžetskih promjena, koje su oslabile prihodnu osnovu i povećale obaveznu potrošnju.