Spoljnotrgovinski deficit u konstantnom rastu - Disproporcija između uvoza i izvoza biće sve veća, što je pogubno za ekonomiju

Disproporcija između uvoza i izvoza će biti sve veća, pokrivenost uvoza izvozom biće sve manja, što je pogubno za našu ekonomiju, ocijenio je za Pobjedu ekonomski analitičar Davor Dokić.

On smatra da je većina problema koji danas pogađaju privredu rezultat dugogodišnjeg zanemarivanja proizvodnje, prekomjerne oslonjenosti na uvoz i nepostojanja sistemskih mjera za podršku domaćem tržištu.

Prema preliminarnim podacima Monstata, ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prva tri mjeseca iznosila je 1,08 mlrd EUR, što je 6,8% više nego u istom prošlogodišnjem periodu. Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 150,1 mil EUR, što je 0,5% manje u odnosu na uporedni period. Uvoz je bio veći 8,1% i iznosio je 934,1 mil EUR. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 16,1% i manja je u odnosu na isti period prethodne godine kada je iznosila 17,5%.

Prema Dokićevoj ocjeni, u uslovima rastuće inflacije, energetske nestabilnosti i sve dublje trgovinske neravnoteže, crnogorska ekonomija suočava se sa ozbiljnim izazovima koje niko ne bi trebalo da doživljava kao iznenađenje.

- Umjesto da se usmjerimo ka investicijama, podsticajima i iskorišćavanju raspoloživih evropskih fondova, država nastavlja sa populističkim programima koji dodatno opterećuju javne finansije, dok se ključni potencijali poput proizvodnje hrane i dalje ne koriste – kazao je Dokić našoj redakciji.

Ipak, izlaz iz krize, Dokić vidi u privlačenju stranih direktnih investicija i pokretanju konkretnih razvojnih projekata koji bi omogućili rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) i dugoročnu održivost javne potrošnje bez novih zaduživanja.

Dokić smatra da je "sve što se trenutno dešava u ekonomiji bilo prilično očekivano".

- Postoje i neki objektivni razlozi za to. Na primjer, imamo remont termoelektrana i hidroelektrana, što znači da ćemo u narednom periodu biti prinuđeni da uvozimo električnu energiju. Samim tim, naš energetski deficit će rasti. Drugi problem je što imamo vrlo jednostavnu ekonomiju koja je visoko zavisna od uvoza. Bukvalno ništa ne proizvodimo. Umjesto da pokušamo da promijenimo strukturu naše privrede kroz investicije – jer je to jedini način da se ona suštinski promijeni – mi se time uopšte ne bavimo. Proizvodnju ne subvencionišemo, niti je podstičemo bilo kakvim mjerama - istakao je Dokić.

Ono što nam se sada dešava, prema njegovim riječima, slično je onome što je američki predsjednik Donald Tramp pokušavao da ispravi – uvođenjem carina i barijera za uvoz, te podsticajem za male proizvođače.

- To je jedino rješenje: da obezbijedimo zaštitu domaćoj proizvodnji, bilo kroz subvencije, bilo kroz druge oblike pomoći, kako bismo stvorili konkurentne uslove za domaće proizvođače i umanjili pritisak stranih proizvoda. Jer kad ste potpisali CEFTA-u, vi ste potpisali – da budem direktan – ekonomsku presudu sami sebi. Roba iz svih krajeva svijeta ulazi na naše tržište potpuno neometano, dok druge države imaju svoje jasne ekonomske politike. Recimo, Francuska direktno podržava svoje proizvođače. Mi, s druge strane, radimo vrlo malo kroz programe kao što je IPARD. Od sredstava koja su nam dostupna, ne koristimo ni 20 odsto, dok je na primjer Albanija iskoristila 100 odsto IPARD sredstava - kazao je Dokić.

Dodaje i da nemamo čak ni projekte kojima bismo povukli ta sredstva i time podstakli domaću proizvodnju.

- Zato se dešava ovo što se dešava – proces je nezaustavljiv, i disproporcija između uvoza i izvoza će biti sve veća. Pokrivenost uvoza izvozom biće sve manja. To je pogubno za našu ekonomiju. Naša javna potrošnja je nerealno visoka.

Umjesto da racionalizujemo javnu upravu, smanjimo je i učinimo efikasnijom, mi smo je dodatno napumpali populističkim programima poput "Evropa sad" i "Evropa sad 2". Prva faza koštala nas je oko 500 mil EUR, a druga će nas koštati dodatnih 100 miliona. Pare su samo prelivene iz jednog džepa u drugi. Smanjeni su porezi, a povećane zarade, i sad se hvalimo da je prosječna zarada 1.012 eura, ali smo istovremeno napravili rupu od 400 miliona u budžetu Fonda PIO - objašnjava Dokić dodajući da je to ono što nas sada stiže.

- Deficiti u ekonomiji rastu, trendovi su negativni. Da budem iskren – poprilično sam pesimističan. Ali, da završim s nečim pozitivnim: ako privučemo strane direktne investicije, ako počnemo ozbiljno da radimo na novim projektima, možemo stvoriti šansu za rast BDP-a. Pod uslovom da ne povećavamo javnu potrošnju ni za jedan jedini euro, mogli bismo da je održimo na ovom nivou, ali da višak preusmjerimo ka proizvodnji, prije svega, hrane - kazao je Dokić koji zaključuje da imamo potencijal: najviše obradivog zemljišta po glavi stanovnika u Evropi.

- Imamo vodu, imamo obradive zemlje najviše po glavi stanovnika, sve što nam fali je organizacija i volja da to iskoristimo - poručio je Dokić.

Prema podacima Monstata, u prvom kvartalu u strukturi izvoza prema standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK) najviše su zastupljena mineralna goriva i maziva (sektor 3) u iznosu od 48,8 mil EUR, koje čine električna energija sa 42,4 miliona i ostalo. U strukturi uvoza, prema SMTK-u, najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji (sektor 7) u iznosu od 241,9 mil EUR, koje čine drumska vozila sa 99,8 miliona i ostalo. Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 37,8 mil EUR, Švajcarska sa 17,5 miliona i Slovenija sa 16,6 mil EUR. Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 149,8 mil EUR, Kina sa 125,9 miliona i Njemačka sa 95,5 mil EUR. Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i Evropskom unijom (EU).