Stan, garaža ili njiva - Koja investicija najbrže vraća uloženo?

Agroekonomski analitičar Žarko Galetin navodi RTS da je ulaganje u poljoprivredno zemljište dugoročno isplativije nego kupovina stana ili garaža. Najveći profit, kaže, donosi zemljište koje se aktivno koristi za proizvodnju. Posebno su isplative intenzivne kulture kao što su povrtarstvo i staklenička proizvodnja, gdje manja površina može donijeti značajnu zaradu.

Dok se ulaganje u stanovi i garaže često smatra sigurnim i dugoročnim opcijom sa redovnim prihodom od kirije, promet i iznajmljivanje poljoprivrednog zemljišta poslednjih godina bilježe značajan rast, posebno u Vojvodini.

Prema riječima agroekonomskog analitičara Žarka Galetina, ulaganje u zemljište dugoročno je isplativije od kupovine stana ili garaže, jer mu vrijednost kontinuirano raste.

- Proizvodnja na zemljištu donosi veći profit nego izdavanje stana ili garaža - kaže Galetin.

On naglašava da trend prodaje poljoprivrednog zemljišta radi kupovine stanova nije dobra ideja, jer se time odustaje od resursa koji ima svu veću vrijednost.

- Ako prodajete poljoprivredno zemljište da biste kupili stan, odričite se resursa koji dugoročni ima veću vrijednost i potencijal za rast cijene - kaže on i dodaje da proizvodnja na njima donosi profit, dok je ograničen zarada od kirija, ukazuje Galetin.

Prema njegovim riječima, tržište zemljišta je perspektivnije od tržišta stanova i garaža, i to kako u pogledu prometa, tako i u krajnjoj liniji – cijeni.

- Proizvodnja na zemljištu vam donosi mnogo veći profit nego sama kirija i zakup stana koje ćete dati u izdavanje. Tako da mislim da je tržište zemljišta mnogo perspektivnije što se tiče i prometa i u krajnjoj liniji cijene koja može da se od toga postigne - ocijenio je gost Jutarnjeg programa.

Galetin ističe da je posebno isplativo ulagati u zemljište ako se planira intenzivna proizvodnja – kao što su povrtarstvo, staklenička i plastična proizvodnja. Međutim, upozorava da kupovina zemlje nema smisla ako se ona neće obrađivati:

- Zemljište donosi profit samo ako se u njega ulaže i ako se koristi za proizvodnju, a ne ako samo stoji ili se izdaje - ukazuje Galetin.

Prema poslednjim podacima, prosječno gazdinstvo u Vojvodini raspolaže sa oko 13 hektara zemlje, što je blizu prosjeka Evropske unije. Ipak, ključ profitabilnosti nije samo u površini već u načinu proizvodnje – intenzivni modeli kao povrtarstva i stakleničke proizvodnje mogu donijeti ozbiljan profit.

- To je sasvim dovoljno za održavanje proizvodnje, ali uspjeh zavisi od modela koji se izabere. Vi imate mogućnost da se bavite ekstenzivnim ratarenjem što je u principu najneisplativija proizvodnja, ali i da se bavite intenzivnom proizvodnjom kao što je povrtarstvo, staklenička proizvodnja, plastenička proizvodnja, proizvodnja pod zaštićenim uslovima, proizvodnja sa zalivnim sistemima što se tiče povrtarske proizvodnje. Tako da u toj intenzivnoj proizvodnji vi apsolutno možete da zaradite sasvim dovoljno para - kaže Galetin.

Na pitanje u koji dio zemlje bi savjetovao da se ulaže, Galetin odgovara da je to prije svega stvarnih ličnih afiniteta i iskustva.

- Ne možete uvjeriti čovjeka bez iskustva u poljoprivredu da kupi zemlju umesto stana. Ali svima koji imaju volju i interesovanje za poljoprivrednu proizvodnju savjetujemo da se opredeljuje za kupovinu zemljišta, jer vam može donijeti ozbiljan profit ako ulažete u to isto zemljište - naglašava on.

Podsjeća da je hrana danas na globalnom nivou poznata kao jedan od najvažnijih ograničenih resursa.

Ukazuje da prazna njiva ne donosi dobiti i da samo aktivna proizvodnja obezbjeđuje zaradu.

- Zemljištu treba pristupiti kao resursu koji donosi proizvode, a ne samo kao pasivnoj imovini koja se rentira. Samo takav pristup donosi pravi profit - zaključio je Galetin.