Spas za turizam ne leži u potpunoj automatizaciji, već u pametnoj kombinaciji digitalnih alata i ljudske stručnosti - Tehnologija ne može zamijeniti osmijeh konobara i srdačan doček

Turizam, nekada sinonim za atraktivno zaposlenje i dinamičnu karijeru, danas se suočava s ozbiljnim izazovima – od nedostatka radne snage do promjene očekivanja novih generacija. Dugogodišnji turistički radnik i magistar turizma Emil Kukalj upozorava da spas ne leži u potpunoj automatizaciji, već u pametnoj kombinaciji tehnologije i ljudske stručnosti.

Kako ističe, investiranje u radnu snagu i poboljšanje uslova rada ključni su za budućnost industrije koja, bez autentičnog ljudskog dodira, teško može opstati.

Savremeni turizam se suočava s ozbiljnim izazovom – dok tehnologija omogućava brže i efikasnije poslovanje, ovaj sektor pati od nedostatka kvalifikovane radne snage. Automatski sistemi rezervacija, čatbotovi i digitalizovane recepcije postali su standard, ali ni najnaprednija tehnologija ne može nadomjestiti toplinu ljudske interakcije i gostoprimstvo koje čini srž turističkog iskustva.

Kukalj ukazuje na to da se savremeni turizam suočava s paradoksom – imamo tehnologiju, ali nemamo dovoljno ljudi.

- Rješenje nije u potpunoj automatizaciji, već u pametnoj kombinaciji digitalnih alata i ljudske stručnosti. Investiranjem u radnu snagu, poboljšanjem uslova rada i prilagođavanjem turizma savremenim potrebama tržišta, moguće je stvoriti održiv model koji će zadovoljiti i goste i poslodavce i zaposlene - navodi Kukalj za Pobjedu.

Tehnologija donosi revoluciju u turizmu, ali bez ljudi – ne znači mnogo.

- Možemo imati najbolje čatbotove za komunikaciju sa gostima, savršeno optimizovane rezervacione sisteme i samouslužne recepcije, ali ništa ne može zamijeniti toplinu ljudske interakcije. U turizmu, gosti ne žele samo smještaj i hranu – žele iskustvo. Osmijeh konobara koji se sjeća njihovog omiljenog pića, recepcionera koji im daje personalizovane preporuke ili vodiča koji prenosi strast prema destinaciji – to su stvari koje tehnologija ne može nadomjestiti - ističe Kukalj.

Tehnologija je definitivno pomogla u optimizaciji poslovanja, ali je istovremeno naglasila problem nedostatka kvalifikovanih radnika.

- Automatizacija može ubrzati administrativne procese, olakšati prijave i odjave gostiju, pa čak i smanjiti potrebu za određenim vrstama osoblja. Međutim, nije problem samo u manjku ljudi, već u kvalitetu usluge. Tehnologija ne može zamijeniti kreativnost kuvara, gostoprimstvo domaćina ili atmosferu koju stvara kvalitetno obučeno osoblje - smatra Kukalj.

On smatra da rješenje nije u potpunoj automatizaciji, već u pametnom korišćenju tehnologije koja može olakšati rad zaposlenima, a ne da ih zamijeni.

- Rješenje je u pametnoj kombinaciji tehnologije i ljudskog faktora. Automatizacija treba da preuzme rutinske zadatke, dok bi se radnici fokusirali na personalizovanu uslugu i gostoprimstvo. Ljudi su ključni za iskustvo gostiju – recepcioner koji poznaje gosta iz prethodnog boravka, konobar koji predloži najbolje vino uz jelo – to su detalji koji stvaraju lojalnost. Ključno je ulagati u obuku zaposlenih, ali i kreirati radne uslove koji će ih motivisati da ostanu u sektoru - naglašava Kukalj.

Turistički poslodavci, tvrdi on, moraju kombinovati inovacije i društveno odgovorne prakse kako bi turizam učinili atraktivnijim za radnike.

- Osim poboljšanja plata i uslova rada, nefinansijske mjere mogu imati značajan uticaj. Primjeri iz Hrvatske pokazuju da administrativne olakšice, poput izdavanja radnih dozvola na duži period i pojednostavljenih procedura za sezonske radnike, mogu privući i zadržati kvalifikovanu radnu snagu. Takođe, aktivna saradnja sa obrazovnim institucijama, subvencionisanje stručne prakse i podrška mladima u turizmu mogu dugoročno unaprijediti tržište rada - kaže Kukalj dodajući da država i privatni sektor zajedno moraju raditi na strategijama koje će omogućiti održiv i konkurentan turistički sektor.

Turizam je nekada važio za jednu od najpoželjnijih industrija za zapošljavanje – dinamično radno okruženje, mogućnost upoznavanja novih ljudi i rad u atraktivnim destinacijama privlačili su mnoge. Međutim, posljednjih godina interes za rad u ovom sektoru značajno je opao, a poslodavci se sve češće suočavaju s nedostatkom kvalifikovane radne snage. Jedan od glavnih razloga je visoka zahtjevnost posla uz niske plate.

- Dugi radni sati, smjene tokom vikenda i praznika te sezonska priroda posla čine turizam izazovnim sektorom za mnoge radnike. Mnogi se ne žele suočavati s nesigurnošću koja dolazi krajem sezone i traže stabilnija zaposlenja. Pored toga, turistički centri postaju sve skuplji za život, dok primanja u industriji često ne prate rast troškova. Radnicima je sve teže da obezbijede pristojan životni standard, što ih dodatno motiviše da posao potraže u drugim oblastima. Nova generacija radnika donosi i nova očekivanja – fleksibilno radno vrijeme, mogućnost rada na daljinu i bolji balans između privatnog i poslovnog života postali su prioriteti - objašnjava Kukalj dodajući da tradicionalni turistički sektor, sa svojim ustaljenim modelima rada, teško može da ispuni ove zahtjeve.

- A i pandemija je dodatno ubrzala promjene. Mnogi radnici koji su ranije bili oslonjeni na turizam prešli su u sektore poput IT, e-commerce i dostavnih službi, gdje su pronašli bolje uslove i stabilnost. Veliki broj njih se nije vratio, što je ostavilo ozbiljne posljedice na industriju - naglašava Kukalj.

Navodi da nedostatak radne snage u turizmu nije samo problem Crne Gore – to je globalni izazov.

- Kod nas je posebno izražen zbog sezonskog karaktera turizma, odliva domaće radne snage i sve težih uslova za privlačenje kvalifikovanih radnika. Koliki je problem govori i činjenica da je za Vlada Crne Gore za 2025. godinu utvrdila kvotu od blizu 29.000 dozvola za rad stranaca, dok je u Hrvatskoj, tokom 2024. godine, izdato preko 200.000 dozvola za rad strancima. Trend je da se svake godine kvote povećavaju što govori da nije riječ o akutnom problemu, već da je to jedan od ključnih problema našeg turizma, ali i cijele ekonomije jer je u zavisnom položaju od turizma - tvrdi Kukalj.

Ističe da smo svjedoci narativa kod svih turističkih i ugostiteljskih radnika kakvo je stanje sa radnom snagom tako da i bez statističkih podataka znamo kakva je situacija.

Uvoz radne snage trenutno, kako ističe Kukalj, rješava manjak domaćih radnika, ali dugoročno donosi izazove. Strani radnici često dolaze sezonski i kasnije biraju stabilnije destinacije.

- Crna Gora nije atraktivna za dugoročnu karijeru zbog ograničenog profesionalnog razvoja, nižih plata i nedostatka integracionih programa. Da bi se zadržali kvalifikovani radnici, potrebno je poboljšati uslove rada i životni standard - navodi Kukalj.