Kako privredna kriza u Njemačkoj utiče na Crnu Goru

Njemačka, kao najveća evropska ekonomija i ključni trgovinski partner zemalja Zapadnog Balkana, suočava se s rizikom dublje recesije koja bi mogla značajno uticati na ekonomske prilike u regionu, uključujući Crnu Goru, smatra finansijski savjetnik Vladimir Vasić.

On u razgovoru za portal Bankar ističe da bi posljedice veće krize u Njemačkoj mogle biti osjetne u turizmu, građevinarstvu, trgovini, ali i kroz smanjenje doznaka iz dijaspore, dok se, kako kaže, istovremeno otvara prostor za reforme koje bi mogle zadržati radnu snagu u zemlji.

Dok Njemačka, najjača evropska ekonomija i ključni partner mnogim zemljama Zapadnog Balkana, klizi ka dubljoj recesiji, postavlja se pitanje: kakve posljedice to može imati za zemlje regiona i, posebno, Crnu Goru. Njemačka je nakon Srbije i Kine, treći najveći spoljnotrgovinski partneri Crne Gore u uvozu bili sa oko 415.000 EUR. S druge strane, izvoz je minoran. Tokom prošle godine izvezli smo robe u vrijednosti svega 15.000 EUR.

- Dublja recesija u Njemačkoj, kao jednom od najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera zemalja regiona, automatski bi se reflektovala kroz pad tražnje za proizvodima i uslugama iz regiona. Crna Gora, iako nije snažno industrijski povezana sa Njemačkom, indirektno bi osjetila efekte kroz pad investicija, manji priliv doznaka iz dijaspore i slabiju kupovnu moć turista iz Njemačke - navodi Vasić.

On naglašava i da zemlje koje su snažno orijentisane na izvoz prema Njemačkoj – poput Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije – mogle bi osjetiti prve udare kroz smanjenje narudžbina u industriji i automobilskoj komponenti.

- U Crnoj Gori, posljedice bi bile više indirektne, kroz pad doznaka i turizma - kaže Vasić.

Turizam je, kako kaže, svakako najosjetljiviji sektor jer je Njemačka među vodećim tržištima za crnogorski turizam. Njemci su na petom mjestu po broju noćenja, odmah iz državljana Srbije, Rusije, Bosne i Hercegocine i Turske. Prošle godine Crnu Goru posjetilo je 144.172 turista iz Njemačke koji su ostvarili više od 700 hiljada noćenja. A ako njemački turisti počnu štedjeti, to će se direktno odraziti na sezonu.

- Pad kupovne moći i manja sklonost ka potrošnji mogla bi smanjiti broj dolazaka ili dužinu boravka. Takođe, sektori poput građevinarstva i trgovine koji zavise od strane radne snage i finansiranja mogu biti pogođeni - smatra Vasić.

Značajan broj građana iz regiona zaposlen je u Njemačkoj. Prema podacima sa posljednjeg popisa, najveći broj državljana Crne Gore živi ili radi u Njemačkoj. Više od 10.000 ili gotovo svaki četvrti. Iako, kako kaže Vasić, još nema masovnih otpuštanja, potencijalna recesija mogla bi pogoditi sektore kao što su logistika, usluge, pa čak i zdravstvo.

- Radnici sa privremenim ugovorima, kao i oni bez kvalifikacija, prvi su na udaru - ističe Vasić i podsjeća da se region već suočava s ozbiljnim nedostatkom radne snage. Ukoliko Njemačka ograniči izdavanje novih radnih dozvola ili dođe do otpuštanja, dio radnika bi mogao odlučiti da se vrati kući.

- Međutim, da bi se to desilo u većem obimu, zemlje regiona – uključujući i Crnu Goru – moraju ponuditi konkurentnije uslove rada i sigurnost. Kriza jeste šansa da se napravi preokret, ali samo ako se paralelno sprovedu reforme - naglašava Vasić.

Podsjetimo, Njemačka privreda je prošlu godinu ponovo završila u recesiji, padom bruto domaćeg proizvoda od 0,2%, a progoze nisu optimistične ni za ovu. Ova država se već dugo muči sa poskupjelim energentima, inflacijom i slabom domaćom tražnjom. Globalni pad interesa za njemačke proizvode teško pogađa izvozno orijentisanu domaću privredu. Pod udarom su ključni industrijski sektori poput hemijskog i automobilskog, koji pod pritiskom gubitaka planiraju otpuštanje radne snage i druge mjere štednje.

Uvođenje carina od strane SAD-a na proizvode iz EU dodatno pogoršava rizik, ograničavajući njemački izvoz i slabeći privredni rast. Industrije poput automobilske i mašinske, ključne za njemačku ekonomiju, suočavaju se s padom narudžbina i povećanim troškovima. Ova kriza mogla bi dovesti do smanjenja investicija i otpuštanja, posebno ugrožavajući radnike s privremenim ugovorima.

Dugoročno, kombinacija recesije i sankcija mogla bi usporiti oporavak Njemačke, dodatno destabilizirajući evropsko i globalno tržište. Potencijalna dublja recesija u Njemačkoj, kao vodećoj evropskoj ekonomiji, prijeti smanjenjem tražnje za proizvodima i uslugama, što bi moglo izazvati lančane ekonomske posljedice u regionu.