Crnoj Gori neophodna jasna politika kvaliteta

Crnoj Gori je potrebna jasna nacionalna politika kvaliteta, koja uključuje strategije za privredu, razvojne prilike, pristup tržištu, ali i njegovu i zaštitu potrošača, ocijenio je viši ekspert za infrastrukturu kvaliteta, Janez Furlan.

- Vjerovatno sam i premalo prisutan u Crnoj Gori da bih mogao dati potpuno poređenje, ali skoro sve zemlje ovih prostora imaju slične nedostatke u infrastrukturi kvaliteta – premala agilnost, presporo odazivanje na stvarne potrebe u društvu i loša koordinacija/ kooperacija - rekao je Furlan, koji ima česte angažmane u Crnoj Gori, a bio je i predavač na seminaru koji je Privredna komora (PKCG) organizovala u saradnji sa Institutom za standardizaciju.

On je u intervjuu za Glasnik Privredne komore kazao da voli da radi na angažmanima u Crnoj Gori.

- Da bi se sve to poboljšalo, potrebno je dinamično koordinisanje zainteresovanih strana gdje god je potrebno, a prije svega jasna nacionalna politika kvaliteta, uključujući strategije privrede, mogućnosti razvoja i pristupa tržištu, ali i zaštitu tržišta i potrošača - naveo je Furlan.

On je podsjetio da su u pretpristupnom periodu u Sloveniji imali sektor za koordinaciju infrastrukture kvaliteta u okviru Ministarstva privrede, koji je odigrao značajnu ulogu u pristupanju te države u EU, kako kroz regulisanje slovenačkog tržišta, tako i u pripremi preduzeća za tržišne utakmice na jedinstvenom evropskom tržištu.

- Treba razumjeti da je to bila riječ o potpunoj promjeni nekadašnjeg sistema obaveznog sertifikovanja proizvoda na novi regulatorni model u relativno kratkom vremenu. Mnoge aktivnosti su se tako odvijale i na horizontalnom, ali i na vertikalnom nivou. Taj sektor je organizovao i predavanja za podizanje svijesti među ekonomskim subjektima, u saradnji s PKCG, stranim projektima asistencije i kroz pilot-projekte. Da nije bilo tog napora te grupe ljudi, siguran sam da se ne bismo tako brzo mogli uključiti u unutrašnje tržište EU, a haos na domaćem tržištu bilo bi teško obuzdati - objasnio je Furlan.

On je dodao da nije upoznat da li u Crnoj Gori postoji takvo tijelo i ako postoji koji su njegovi učinci. To tijelo ima bitno ulogu za regulisanje tržišta, kako kroz zaštitu od nebezbjednih i nekvalitetnih proizvoda i usluga, tako i u podršci crnogorskih proizvođača da izađu na tržište EU.

- Posebno u sektorima u kojima je Crna Gora već afirmisana, a ima ambicije i prioritete razvoja. Tu dolazimo do strateškog opredjeljenja o pravcima daljeg razvoja, odnosno politike kvaliteta. Rezultat tih strateških opredjeljenja bi trebalo da budu definisane aktivnosti - saopštio je Furlan.

Na primjer, ako Crna Gora želi da bude poznata po kvalitetnom maslinovom ulju i da ga izvozia, onda su u nacionalnom interesu i laboratorije za ocjenjivanje njegovog kvaliteta.

- Naravno, potrebni su i obučeni tržišni inspektori, koji mogu analizom tržišta eliminisati nelojalnu konkurenciju. Na taj način ne samo da se štiti zdravlje domaćih potrošača, već se stvara i zdrava privredna klima, u kojoj se ne takmiči samo ko je najjeftiniji, već ko stvara dodatnu vrijednost i tako izlazi na zahtjevnija i skuplja tržišta - naveo je Furlan.

Usluge se, kako je precizirao, mogu staviti u politiku kvaliteta. Ne samo da se one mogu ocjenjivati, one mogu, posebno u zemljama sa malim dijelom proizvodnje, bitno promijeniti geostrateški značaj i promijeniti percepciju potrošača – primjer Ujedinjenih Arapskih Emirata, gdje je metamorfozu iz pustinjske i naftne zemlje u metropolitansku diktirala njihova nacionalna strategija, koja se bazira skoro isključivo na uslugama.

- S druge strane, potrebno je reći da ni infrastruktura kvaliteta u Sloveniji nije optimalna. Razlozi mogu biti različiti, a jedan od njih je i često mišljenje da je sve u redu i da nema potrebe za promjenama - naveo je Furlan.

Na pitanje s kojim najznačajnijim izazovima se susreće infrastruktura kvaliteta u Crnoj Gori, Furlan je odgovorio da se čini da sve institucije infrastrukture kvaliteta imaju prilično velike izazove.

- To su pokazali i neki od okruglih stolova koje je organizovao Institut za standardizaciju Crne Gore (ISME) u prošle dvije godine. Bio sam panelista jednog takvog skupa na temu usaglašenosti građevinskih proizvoda i lično sam se uvjerio da postoje ponekad veliki problemi za ekonomske operatere i investitore. Ili nema još nacionalnih propisa, ili nema još akreditovane laboratorije ili nema adekvatnog nadzora na tržištu - saopštio je Furlan.

Prema njegovim riječima, pošto nema koordinacije zainteresovanih strana na vrijeme, mali problemi mogu postati veliki problemi i za državu.

- Takvo stanje može ozbiljno uticati na investicionu klimu. Sve to može da se prevaziđe uvođenjem dobre regulatorne prakse, kao i dobrih primjera sadašnjih članica EU. Šta to znači? Prije nego što se odgovorno ministarstvo odluči da nešto reguliše, ono bi trebalo da napravi procjenu uticaja, uključi sve zainteresovane strane i institucije, razmatra potrebe i trenutne nedostatke za implementaciju, pokrene aktivnosti za eliminisanje tih nedostataka i tome prilagodi prijelazna razdoblja - saopštio je Furlan.

Poslije punog uvođenja nove regulative, potrebno je napraviti i evaluaciju. Nedostaci poput nepostojanje laboratorija ili određenih analitičkih/ispitnih metoda treba da se pretvore u konkretne akcione mjere, kako bi se oni otklonili.

Na pitanje da li država poklanja dovoljno pažnje razvoju kvaliteta i zašto je važno da njena podrška bude veća naročito u kontekstu evropskog puta, Furlan je odgovorio da je siguran da se svi akteri trude na svoj način.

- Moj lični osjećaj je da čelnici institucija u infrastrukturi kvaliteta dobro razumiju da se kroz taj okvir može razvijati kvalitet. Ne samo kroz promociju i podizanje svijesti u društvu i privredi, nego i kroz kreiranje dobre privredne klime za investicije, inovacije, kooperativne poslove i start up-ove. Ipak, nijesam baš uvjeren da je taj okvir dovoljno koordiniran, pa ni iskorišćen - ocijenio je Furlan.