"Nevidljivi" biznisi, vidljiva šteta - Siva ekonomija cvjeta u stanovima i na društvenim mrežama

Siva ekonomija u Crnoj Gori postala je ozbiljan problem koji ugrožava legalne poslodavce i usporava ekonomski razvoj zemlje. Iako inspekcijske službe redovno kontrolišu registrovana preduzeća, nelegalne djelatnosti koje se obavljaju u privatnim stanovima i putem interneta ostaju gotovo potpuno izvan nadzora.

Kako su u Uniji poslodavaca kazali za portal Bankar.me dodatni problem predstavlja zakonsko ograničenje koje inspektorima zabranjuje ulazak u stambene prostore, iako se u njima često obavljaju neregistrovane poslovne aktivnosti. Time se stvaraju nepošteni tržišni uslovi, gdje se oni koji posluju u skladu sa zakonom suočavaju s nelojalnom konkurencijom.

Prema podacima, svako treće preduzeće djeluje u zoni sive ekonomije, što dovodi do smanjenja prihoda legalnih firmi, gubitka poreskih prihoda i nesigurnosti radnih mjesta. Po riječima poslodavca, rješenje je u proširenju ovlašćenja inspekcija, digitalnom nadzoru nad internet prodajom i stimulisanju formalnog poslovanja kroz poreske olakšice i administrativne reforme.

Za Uniju poslodavaca je sporno da neregistrovane djelatnosti, posebno one koje se obavljaju u privatnim stanovima i putem društvenih mreža, ostaju van kontrole. Kako navode, takva praksa dodatno demotiviše privrednike da posluju u skladu sa zakonom i podstiče širenje sive ekonomije. Poručuju da država mora osigurati ravnopravne uslove za sve poslovne subjekte kroz proširenje inspekcijskih ovlašćenja, uključujući mogućnost nadzora neregistrovanih djelatnosti u privatnim objektima uz odgovarajuće pravne procedure.

- Takođe, neophodno je uvesti digitalni inspekcijski nadzor koji bi pratio i identifikovao nelegalnu prodaju i usluge na društvenim mrežama, s obzirom na to da veliki dio sive ekonomije funkcioniše putem interneta. Pored toga, inspekcije moraju koristiti metode zasnovane na analizi rizika, fokusirajući se na oblasti i sektore gdje je prisustvo neformalne ekonomije najveće, umjesto da dodatno opterećuju one koji već posluju u okviru zakona - kazali su iz Unije poslodavaca.

Smatraju da bi nagrađivanje prijava nelegalnih poslovnih aktivnosti i anonimne aplikacije za prijavljivanje sive ekonomije, mogle bi značajno poboljšati efikasnost kontrole. Takođe, vjeruju da je potrebno pojačati edukativne kampanje koje bi građane informisale o rizicima korišćenja nelegalnih usluga i podstakle ih da podrže formalnu ekonomiju kroz traženje fiskalnih računa.

- Ukoliko se ne preduzmu odlučnije mjere, legalni poslodavci će biti dodatno ugroženi, dok će neformalna ekonomija nastaviti da raste na štetu ukupne privrede - ističu iz UPCG.

Siva ekonomija u Crnoj Gori najviše je prisutna u sektorima kao što su turizam, trgovina, saobraćaj, građevinarstvo, poljoprivreda, šumarstvo i drvoprerada. U ovim oblastima, kako kažu u UPCG, neformalne aktivnosti uključuju neevidentiranje prometa proizvoda i usluga, izbjegavanje zaključivanja ugovora o radu, isplate zarada bez plaćanja poreza i doprinosa, te obavljanje djelatnosti bez odgovarajućih odobrenja i poreske registracije. Da bi se smanjio obim sive ekonomije u gore pomenutim sektorima, nužno je, kako kažu, poboljšanje zakona o prekršajimai inspekcijskom nadzoru, kao i Krivičoga zakonika, jer oni ograničavaju ovlašćenja inspektora.

- Na primjer, inspektorima je zabranjeno da uđu u stambene prostore u kojima se mogu obavljati neregistrovane poslovne aktivnosti, što slabi aktivnosti sprovođenja propisa - navode iz Unije poslodavaca i poručuju da je neophodno aktivno raditi na smanjenju administrativnih barijera i troškova poslovanja, edukaciji i podizanju svijesti kao i poreskim olakšicama i podsticajima za formalizaciju.

Inspekcijski nadzor u praksi je, kako kažu, uglavnom usmjeren na registrovane firme, dok neformalni sektor, koji se razvija kroz rad na crno, nelegalne usluge u privatnim stanovima i prodaju putem društvenih mreža, često ostaje izvan kontrole.

- Takav pristup dodatno opterećuje legalne preduzetnike, koji moraju snositi puni teret poreskih davanja, dok oni koji rade u sivoj zoni ostvaruju nepoštenu prednost na tržištu. Posljedica toga nije samo finansijska šteta za državni budžet, već i ugrožavanje radnih mjesta, smanjenje plata zaposlenima i demotivacija novih preduzetnika da pokrenu legalan biznis - smatraju u Uniji poslodavaca i poručuju da je neophodno hitno unaprijediti sistem inspekcijske kontrole kako bi se siva ekonomija suzbila na svim nivoima, uključujući digitalno tržište i neformalno poslovanje u privatnim objektima.

- Potrebno je proširiti ovlašćenja inspekcija, uvesti efikasnije mehanizme kontrole online trgovine i oglašavanja, te pojačati sankcije za one koji posluju u nelegalnim uslovima. Takođe, država bi trebala razmotriti smanjenje poreskog i administrativnog opterećenja za legalne poslodavce, čime bi se dodatno podstakla formalizacija poslovanja. Borba protiv sive ekonomije ne smije biti usmjerena samo na represivne mjere, već i na kreiranje stimulativnog poslovnog okruženja koje će podstaći privrednike da posluju legalno, što bi dugoročno doprinijelo stabilnosti i rastu crnogorske ekonomije - poručuju iz UPCG.

Neformalna ekonomija je značajna prepreka za razvoj biznisa u Crnoj Gori. Ona narušava fer konkurenciju dajući neformalnim ili djelimično formalnim kompanijama nepravednu prednost u troškovima u odnosu na konkurente koji u potpunosti poštuju propise. To je potvrdila i anketa koju je u 2023. godini uradila Unija poslodavaca.

- Alarmantno, jedna od tri kompanije se bavi "sivim" ekonomskim aktivnostima, a preko 60% je prijavilo smanjenje godišnjih prihoda zbog nelojalne konkurencije. Štaviše, 70% zaposlenih građana potvrđuje kupovinu roba ili usluga od neregistrovanih privrednih jedinica, pripisujući to nižim cijenama - ističu u Uniji poslodaca.

Međutim, kako kažu, treba istaći da ove procjene obuhvataju samo dio sive ekonomije koji se odnosi na formalni sektor, budući da su anketirana samo registrovana preduzeća i preduzetnici.

- U poređenju sa drugim zemljama gdje je primijenjen isti anketni metod, obim sive ekonomije u Crnoj Gori je približan nivou u Poljskoj i Letoniji, viši nego u Litvaniji i Estoniji, a niži nego u Rusiji, Ukrajini, Kirgistanu, Moldaviji, Kosovu i Rumuniji. Iako je došlo do smanjenja učešća sive ekonomije u formalnom sektoru, istraživanje je pokazalo da je udio zaposlenih koji primaju dio zarade u gotovini bez plaćanja poreza i doprinosa ostao na istom nivou kao i ranije - navode iz UPCG.

Iskustva drugih zemalja pokazuju da je borba protiv sive ekonomije najefikasnija kada se kombinuju strože kontrole i podsticaji za legalno poslovanje. Skandinavske zemlje uspješno su smanjile rad na crno uvođenjem poreskih olakšica za građane koji traže fiskalne račune za usluge.

- Njemačka i Češka su pojednostavile registraciju malih biznisa i uvele niske paušalne poreze, čime su podstakle prelazak iz sive u formalnu zonu. Italija i Portugal nagrađuju potrošače koji prijave nelegalne transakcije kroz poreske olakšice. Norveška koristi napredne digitalne alate za praćenje neformalnih transakcija i povezuje poreske podatke sa bankovnim računima. Crna Gora bi mogla primijeniti model poreskih olakšica za legalne usluge, modernizovati inspekcijski nadzor i uvesti digitalne mehanizme za praćenje sive ekonomije - kažu u UPCG i dodaju da bi jačanje kontrole internet prodaje i anonimne prijave nelegalnih aktivnosti moglo bi donijeti pozitivne rezultate.

- Ključ je u balansiranju između strože kontrole i podsticanja privrednika da posluju legalno - zaključuju u Uniji poslodavaca Crne Gore.