Ako Hrvatska ne strahuje od ograničavanja tržišne konkurencije, ne treba ni Crna Gora

Nakon što je Hrvatska usvojila Zakon o izuzetnim mjerama kontrole cijena, što je bila reakcija države na višenedjeljne bojkote tamošnjih trgovina, Akcija za socijalnu pravdu (ASP) tražila je da se isto uradi i u Crnoj Gori.

Hrvati su propisali obavezu trgovcima da na svojim internet stranicama objavljuju cijene i omoguće potrošačima da ih upoređuju sa drugim trgovinama. Time se, kako je ocijenjeno, štiti standard građana i obezbjeđuje brza reakcija u slučaju tržišnih poremećaja. Trgovci će morati da naznače prethodnu i trenutnu cijenu proizvoda, kako bi se omogućilo lakše praćenje promjena. Istovremeno je propisano i ograničenje cijena osnovnih životnih namirnica uz obavezu jasnog označavanja.

Prema riječima Ines Mrdović iz ASP, na inicijativu upućenu Vladi da se i u Crnoj Gori donese ovakav zakon, odgovor još nijesu dobili. Nije, kako kaže, bilo reakcije ni na njihov raniji zahtjev premijeru i Ministarstvu ekonomskog razvoja da razmotre rad Agencije za zaštitu konkurencije, ukazujući da postoje ozbiljne sumnje na monopol u raznim sektorima. Mrdović ukazuje da ne treba "izmišljati toplu vodu", već preuzeti isti zakonski model kao u Hrvatskoj, pod uslovom da postoji politička volja za tim.

- Kada Hrvatska, kao članica EU, ne strahuje od ograničavanja tržišne konkurencije kroz donošenje posebnog zakona za zaštitu potrošača od visokih cijena, čemu bi takav strah postojao u Crnoj Gori. U tom smislu se stiče utisak da se kroz potenciranje pitanja tržišne konkurencije zapravo pokušava zamagliti suština, a to je da su cijene kod nas dostigle zaista ogromne visine i da su apetiti za profitima u trgovinama sve veći i veći. Nekoliko trgovačkih lanaca i sedam domaćih dobavljača je do kraja 2023. godine nagomilalo dobit oko 190 miliona eura i te brojke su neumoljive. Izgleda da se pokazuje da je milione i desetine miliona profita najlakše napraviti na teret siromašnog crnogorskog građanstva - smatra Mrdović.

Ekonomski analitičar Oleg Filipović je stava da država mora biti regulator tržišta, jer "slobodno tržište nije Eldorado, već način na koji se konkurenti ponašaju".

- U ovom momentu, nemamo regulisano tržište u Crnoj Gori. Imamo zakone i institucije, ali tržište nije regulisano – ocijenio je Filipović.

Na pitanje Pobjede da li smatra da bi se u Crnoj Gori mogao donijeti zakon po uzoru na Hrvatsku, Filipović odgovara da ne možemo samo prepisivati zakone te da je jedno donijeti, a drugo sprovoditi zakon, dodajući da je Crna Gora u odnosu na Hrvatsku mnogo manje tržište.

- Država bi trebalo da utiče, ne samo kroz zakone, već kroz eventualno formiranje ili reformisanje postojećih institucija čiji bi zadatak bio da prati kretanje svih cijena i projektuje minimalne i maksimalne cijene koje uključuju maržu i sve druge troškove. Tako bi došlo do regulacije – smatra Filipović.

Drugu mogućnost vidi i u tome da država ili samostalno ili u suvlasništvu sa privrednim subjektima formira preduzeće koje bi se orijentisalo na domaću proizvodnju.

- U poređenju sa uvozom, gotovo da nemamo svoju proizvodnju. Država bi trebalo da formira preduzeće koje bi bilo konkurencija drugim trgovačkim preduzećima i distribuciji, na taj način bi se moglo uticati i na cijene i istovremeno podsticati domaća proizvodnja – smatra Filipović.

Ocjenjuje da treba tražiti kompromis i imati razumijevanja i za uvoznike i sve ostale u lancu, dodajući da su distributeri na trećem, četvrtom mjestu u odnosu na proizvodne cijene. Država kao regulator, dodaje Filipović, mora onemogućiti stvaranje oligopola na tržištu.

- Ne mogu da tvrdim da mi sada imamo dogovornu konkurenciju kada je riječ o cijenama prehrambenih proizvoda, ali kada uporedite cijene između različitih lanaca i vidite da su one manje-više svuda iste, jasno je da se radi o nekoj vrsti dogovora – smatra Filipović.

Naglašava da je Crna Gora malo tržište koje je kao takvo podložno uvoznim uticajima.

- Ako imate malo tržište i ono pritom nije regulisano odnosno institucije nijesu jake, ono je onda podložno uticajima i u tom slučaju onda imate ovakve cijene – ukazuje Filipović.

Na pitanje Pobjede da li bi država cijene trebalo da ograniči samo u dijelu prehrane ili šire, Mrdović naglašava da "nije život samo šećer, ulje i brašno".

- U tom smislu potencijalne akcije, poput postojeće "limitirane cijene", ne treba da se ograničavaju samo na najnužnije prehrambene proizvode, ili na neke proizvode koji se možda ni ne kupuju u velikom obimu, dok su stotine drugih proizvoda sa "paprenim cijenama". Te akcije do sada nijesu imale značajnijeg efekta i Vlada mora da promijeni pristup i poput Hrvatske zakonski interveniše. Naravno, pod uslovom da joj je cilj zaštita građanstva, a ne privilegovanih, monopolista, tajkuna – ocjenjuje Mrdović.

I u Crnoj Gori već duže od mjesec Alternativa Crna Gora poziva građane na bojkot trgovačkih lanaca zbog visokih cijena. Ponovni poziv upućen je za 11. i 14. mart i to ponovo na bojkot svih lanaca, nakon više poziva da se bojkotuju pojedinačni.

Na pitanje Pobjede kako gleda na bojkote i da li su oni imali ikakvog efekta, Mrdović ukazuje da su građani na taj način preuzeli stvar u svoje ruke, iako se pokazalo da trgovine imaju na svojoj strani brojne društvene aktere.

- Prosto je bilo nevjerovatno kako su se pojedini utrkivali da se stave na stranu trgovina, a ne građana, iako svi svjedočimo tome da plaćamo izuzetno visoke cijene. Bojkot je moguće samo djelimično dao određene rezultate, a u smislu da je spriječio dalji značajniji rast cijena, što bi se sigurno desilo da nije bilo ovih akcija. Međutim, vidimo da trgovine nijesu snizile cijene, osim što su davale određene akcije. Stoga je najavljen nastavak akcija, a vrijeme će pokazati koliko će sve biti uspješno. Na kraju, naznačiću da je država ta koja bi kroz zakonsku intervenciju trebalo da što prije riješi zaštitu potrošača od visokih cijena. Kao građanin želim da vjerujem da će javni interes prevladati nad privatno-profiterskim – zaključuje Mrdović.