Samozacjeljujući asfalt - Revolucionarno rješenje za trajnije puteve
Ilustracija (Foto: Studio Peace/shutterstock.com)
Glavni izazov u održavanju asfaltnih puteva je oksidacija bitumena, lepljive crne supstance koja vezuje komponente asfalta. Tokom vremena i usljed izloženosti spoljnim uticajima, bitumen postaje sve tvrđi i krhkiji, što dovodi do pojave mikropukotina. Ako se te pukotine ne poprave na vrijeme, one se šire i formiraju veće pukotine, koje na kraju prerastaju u rupe na kolovozu.
Naučnici su koristili algoritme mašinskog učenja kako bi modelovali proces oksidacije bitumena i utvrdili tačku u kojoj on gubi elastičnost. Ključno rješenje pronađeno je u sporama mahovine Lycopodium clavatum, poznate kao prečica.
Proces samozacjeljivanja
Istraživači su prvo izdvojili spore iz ove mahovine i hemijskim procesima uklonili njihove reproduktivne ćelije, čime su ih učinili šupljim. Ove prazne spore zatim su napunili suncokretovim uljem pomoću vakuumskih i centrifugalnih metoda enkapsulacije.
Kada su tako pripremljene spore dodate u bitumen i korišćene za izradu uzoraka asfalta, pokazale su izuzetna svojstva. Naime, pri pojavi mikropukotina u asfaltu, spore unutar njih su pucale i oslobađale suncokretovo ulje. Ovo ulje omekšava i regeneriše oksidovani bitumen, što omogućava da se pukotine zatvore za manje od jednog sata.
Priroda kao inspiracija
Naučnici ističu da su u ovom istraživanju koristili biološke mehanizme koji se prirodno javljaju u živom svijetu. Dr Francisco Martin-Martinez sa Kraljevskog koledža u Londonu objašnjava da su željeli da oponašaju način na koji se rane na drveću ili koži životinja prirodno liječe.
Cilj je bio da asfalt funkcioniše na sličan način - da se automatski regeneriše i time produži njegov vijek trajanja, uz smanjenje potreba za popravkama.
Potencijalne prednosti nove tehnologije
Ukoliko se ova tehnologija implementira na većem nivou, mogla bi donijeti višestruke koristi:
- smanjenje troškova održavanja - potreba za manuelnim popravkama puteva bi se značajno smanjila;
- povećana bezbjednost saobraćaja - sprečavanjem nastanka rupa smanjuje se rizik od nesreća;
- ekološki benefiti - duži vijek trajanja puteva znači manju potrošnju sirovina i nižu emisiju ugljen-dioksida prilikom proizvodnje asfalta.
Sledeći koraci
Iako je ova tehnologija još u eksperimentalnoj fazi, naučnici su optimistični u pogledu njene primjene u realnim uslovima. Sledeći koraci uključuju testiranje u različitim klimatskim i saobraćajnim uslovima kako bi se utvrdila njena efikasnost na dugoročnom nivou.
Ako se ispostavi da je tehnologija uspješna u stvarnim uslovima, možemo očekivati da će u budućnosti putevi sami "zacjeljivati" svoja oštećenja, smanjujući potrebu za redovnim popravkama i poboljšavajući kvalitet vožnje za sve učesnike u saobraćaju.
Samozaceljujući asfalt predstavlja jedno od najuzbudljivijih građevinskih rješenja u poslednje vrijeme. Kombinovanjem prirodnih procesa i savremenih tehnologija, naučnici otvaraju put ka pametnijim i dugotrajnijim infrastrukturnim rješenjima.
Ukoliko se ova tehnologija pokaže kao praktična i ekonomski isplativa, mogla bi značajno promijeniti način na koji se putevi održavaju širom svijeta.
Rad o ovom istraživanju objavljen je u časopisu ACS Applied Materials & Interfaces.
Tagovi:
Univerzitet Svonsi
Kraljevski koledž
Univerzitet Bio Bio
Francisco Martin Martinez
ACS Applied Materials and Interfaces
eksperimentalni asfalt
samozaceljujući asfalt
bitumen
Lycopodium clavatum
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora