Turizam i kamenolom ne idu zajedno?

Usvajanje koncesija za istraživanje i eksploataciju kamena na lokaciji Jerina kod Gusinja, iznad sela Martinovići, izazvala je vrlo negativne reakcije javnosti koja smatra da turizam, poljoprivreda i rudnici i kamenolomi ne idu zajedno.

Planinar i ekološki aktivista iz ovog grada na krajnjem sjeveroistoku Crne Gore Dimo Mulamekić izavao je čitavu lavinu komentara podrške na svom fejsbuk profilu kada je zatražio da svi stanu u odbranu i spriječe da se uništi "ovo najljepše parče zemlje".

Mulamekić je Portalu RTCG kazao da je znao od ranije da će se ovo desiti i da je prvi post objavio još prije tri i po mjeseca.

- Od tada sam pratio svaku sjednicu Vlade, i na poslednjoj sjednici objavljen je dokument koji vam mogu poslati ili ga sami možete pronaći o usvajanju koncesija za lokaciju Jerina - rekao je Mulamekić.

On je objasnio da je vrh Jerina na 1420 metara nadmorske visine, a da je kamenolom planiran na 1320 metara, dok je selo Martinoviće upravo u podnožju Kamenoloma na 1000 metara nadmorske visine.

- To je potpuno neshvatljivo, to je opasnost za selo. Osim toga, ispod ovog kamenoloma ide glavni dalekovod za Gusinje. Oni, prema dokumentu koji je usvojen, imaju na raspolaganju čitavih osam hektara površine koju mogu koristiti za kamenolom - kazao je Mulamekić.

Ovaj mladi čovjek se izvinio prijateljima iz Martinovića, što nije kao dijete razumio kada su se bunili što je u njihovom selu smještena divlja deponija za Plav i Gusinje, a sada ih je pozvao da zajedno stanu na put "ovim pohlepnicima koji bi prodali sve što imaju zarad ličnih interesa".

- Zato objavljujem ovaj drugi post kao drugi korak onoga što planiraju, a mi da budemo spremni, da uradimo sve što je u našoj moći i spriječimo prije nego što ijedna mašina uđe i pokuša da istraži sami lokalitet od 8 hektara. Niko ka' svoj svoga - optužio je Mulamekić neke minister iz njihovog kraja.

Da je posao sa kamenolomima sve popularniji posao jasno je po tome što se na teritoriji opštine Bijelo Polje planiraju čak dva, u selu Bijedići, odmah pored arheološkog nalazišta, kao i iznad sela Srđevac koji planira da gradi predsjednik opštine Bijelo Polje. U oba slučaja mještani sela su više puta protestovali i pokušavaju da spriječe uništavanje prirode i direktne ekološke posledice koje će oni da trpe.

Portal RTCG je ranije pisao da je kompanija Bemaks dobila koncesije za istraživanje i korišćenje mineralnog kamena, vulkanita, u Piševskoj rijeci na terotoriji opštine Andrijevica. Tada su iz lokalne uprave u ovom gradu objasnili da se Bemaks time sprema za drugu dionicu autoputa i da im je ova lokacija najbliža.

Bemaks na sjeveru još jedan kamenolom kod mjesta Bioča, na magistralnom putu Berane – Bijelo Polje, odnosno na putu koji se odatle odvaja i dolinom rijeke Lješnice vodi prema opštini Petnjica. Nedavno se upravo dobili i tender za rekonstrukciju puta od Bioče do Petnjice – pored sopstvenog kamenoloma.

Dino Mulamekić tvrdi da su svi ovi kamenolomi zapravo priprema za izgradnju druge dionice autoputa i da su u blizini njegove trase, kao i da se koncesije daju bliskim firmama.

- I ovaj kamenolom na terotoriji opštine Gusinje, nalazi se blizu trase autputa, i prema mojim saznanjima u igri da dobiju koncesije su opet dvije od ranije poznate firme - kazao je mladi Gusinjanin.

- Prijatelji, sugrađani, sestre, braćo - iza vrata spremali su nam nešto na šta sam upozoravao (neki ste mi u komentarima pisali da su to populističke izjave ministra ...) ni sam nisam vjerovao da su toliko spremni, da ne prezaju ni od čega… Upamtite sve one koji ovo podrže i na čiju stranu stanu - napisao je Mulamekić u objavi na Fejsbuku.

On je portalu RTCG kazao da nema apsolutno nijednog stanovnika Gusinja koji će podržati izgradnju kamenoloma iznad kuća njihovih sugrađana i komšija iz sela Martinovići, u zoni nacionalnog parka i nad dolinom rijeke Ljuče iz koje vode sa Prokletija otičo u najveće ledničko jezero na Balkanu, Plavsko.