Američke tarife dovele zlato do rekordne cijene

Cijena zlata je ostvarila još jedan značajan skok od početka godine usljed spoljne ekonomske politike novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa. Zlato je skoro probilo nivo od 2.900 USD po unci (31,1 gram), povodom neizvjesnosti izazvane na svjetskim tržištima oko posljedica potencijalnih carinskih tarifa.

Zlato je prošlu godinu počelo sa cijenom od 2.000 USD po unci i u proteklih godinu dana ostvaruje strmoglav rast.

Istorijski, zlato je generalno sredstvo koje najbolje rezultate ostvari u vremenima krize i neizvjesnosti. Žuti metal se tretira kao "investicija sigurnog utočišta" od svjetskih nepogoda. Najavljene tarife su ulile zabrinutost preduzećima i investitorima u vezi sa tim kakve posljedice bi one imale po svjetsku trgovinu i ekonomsko blagostanje. Mnogi investitori su odlučili da se obezbijede u zlatu, kao formi osiguranja od potencijalnih ekonomskih nepogoda, što je i dovelo do ovog značajnog rasta u cijeni početkom ove godine.

Troškovi tarifa se uvek u krajnjoj liniji prenesu na same potrošače, firme povećaju svoje cijene za iznos tarifa, što dovodi do pada konkurentnosti tih firmi jer će potrošači tražiti alternative – ili dovodi do pada ukupne kupovne moći ako su u pitanju proizvodi koji će potrošači nastaviti da kupuju uprkos većoj cijeni.

Cilj tarifa je da uravnoteži bilans između Amerike i njenih najvećih trgovinskih partnera, s kojima Amerika bilježi trgovinski deficit. Pored toga je cilj da se ostvare veći prihodi za državu kroz oporezivanje ove robe kako bi se smanjio deficit američke vlade. Iako ovo zvuči dobro za Ameriku na papiru, u realnosti će potrošači biti postavljeni u lošiju poziciju a ostvareni prihod će biti proporcionalno jako mali.

Još jedan problem tarifa je potencijalno započinjanje trgovinskog rata. Ukoliko druge zemlje poput Kine ili kolektivne Evropske Unije odluče da odgovore sa sopstvenim tarifama možemo da se nađemo u negativnoj spirali sa sve više i više tarifa. Ovakav splet okolnosti može značajno oštetiti svjetsko ekonomsko blagostanje. Ova briga je ono što je mnoge investitore poguralo da spekulišu u zlatu, kako bi se obezbijedili ukoliko dođe do ovakvih pometnji.


Zlato kao štit od krize

Prema istraživanju američkog fonda Invesco iz 2023. godine, 96% centralnih banaka tretira zlato kao sigurnu investiciju. Ovo nije samo mišljenje centralnih banaka, već i primjer koji slijede. U protekle 3 godine centralne banke širom svijeta su kupile preko 3.000 tona zlata za svoje trezore.

Zlato se dokazalo kao štit od inflacije i kao sredstvo koje efektivno prolazi kroz krize. Ako pogledamo 2008. kada je čitav svijet prolazio kroz veliku recesiju, američka berza S&P 500 je izgubila gotovo 50% svoje vrijednosti dok je cijena zlata skočila za 25%.

Zatim, uoči kovid pandemije, zlato je ostvarilo svoj tadašnji maksimum od 2074$ po unci. Isti nivo zlato je dostiglo nakon izbijanja rata u Ukrajini, i dodatan skok nakon konflikta u Izraelu. Pored toga, najznačajniji skok zlato je ostvarilo usljed globalno visoke inflacije koja hara svijetom proteklih par godina.

Zlato se gleda kao dugoročna investicija, cilj nije da se ostvari brza zarada, već da se kupovna moć dugoročno štiti od inflacije i od svjetskih nepogoda. Zlato u mnogim investicionim portfeljima vrši funkciju diverzifikacije i osiguranja.

Postojali su periodi stagnacije cijene zlata ili čak i volatilnosti i opadanja. Pogotovo ako pogledamo period od 2012 do 2019, gdje je cijena zlata plutala staganantno. U tom periodu je inflacija bila niska, svjetske tenzije niže i svjetske privrede i berze su bilježile rast. U takvom okruženju investitori su umjesto zlata se okrenuli akcijama i drugim ulaganjima zbog veće zarade.

Zlato je najbolje tretirati kao dugoročnu formu štednje i zaštite od inflacije. Dakle, ako gledate koja je cijena zlatne poluge ili kovanice, treba imati na umu da je to investicija koju ćete duže držati. S obzirom da smo u proteklih 5 godina svi svjedoci rastuće svjetske nestabilnosti, nije čudo što se sve više investitora okreće zlatu.

Invesco

zlato

cijene zlata

carinske tarife SAD