NavMenu

Bliska saradnja ključna da bi ekonomska integracija regiona Zapadnog Balkana postala stvarnost

Izvor: Mina Utorak, 28.01.2025. 15:48
Komentari
Podeli
(Foto: Vlada Crne Gore/Saša Matić)
Sve države u regionu i relevantne institucije vide regionalnu ekonomsku integraciju kao ključni cilj politike, kako bi podstakle regionalni, a samim tim i nacionalni ekonomski razvoj, saopštio je njemački ambasador u Crnoj Gori, Peter Felten.

- Smatram to znakom da su sve zemlje regiona odlučne da blisko sarađuju kako bi regionalna ekonomska integracija zaista postala stvarnost - rekao je Felten drugog dana konferencije pod nazivom Osnaži. Integriši. Rasti. /Empower. Integrate. Grow./

Konferencija je, kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova, okupila ministre i predstavnike država Zapadnog Balkana i predstavnike Evropske komisije oko teme koja je povezala region – Plana rasta EU za Zapadni Balkan.

Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom, Predrag Zenović, je govoreći o komplementarnosti Plana rasta sa pregovaračkim procesom, rekao da će Reformska agenda biti okosnica za sprovođenje aktivnosti koje su se poklapaju sa reformama u pregovaračkom procesu.

- Upravo će ovaj instrument ubrzati sprovođenje reformi i socioekonomsku konvergenciju regiona, unapređujući životni standard i kvalitet života građana - poručio je Zenović.

Na panelu "Pretpristupni benefiti: Od SEPA do Zelenih koridora" i dalje mogli su se čuti argumenti svake od država Zapadnog Balkana, ali Evropske komisije o Planu rasta, ekonomskoj integraciji i približavanju Jedinstvenom tržištu EU.

Ovaj panel je bio i prilika za diskusiju o sprovođenju reformskih agendi, koje predviđaju socio-ekonomske i strukturne reforme planirane za period od prošle do 2027. godine u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan.

Direktorica za Zapadni Balkan u Generalnom direktoratu za susjedstvo i pregovore o proširenju, Valentina Superti, govorila je o benefitima koje Plan rasta donosi državama Zapadnog Balkana, prije svega reformama, ali i progresivnoj integraciji u Jedinstveno tržište EU i zajedničko regionalno tržište.

Ona se osvrnula na uštede koje će pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) i Zelenim koridorima donijeti Zapadnom Balkanu.

- Važno je da građani budu upoznati sa benefitima koje će četiri stuba Plana rasta donijeti i da svi budemo ambasadori inicijativa koje će donijeti dobro državama Zapadnog Balkana. Očekivanje Evropske komisije je da nastavimo da radimo ovako posvećeno na Planu rasta jer se i planiranje procesa pristupanja intenziviralo - kazala je Superti.

Ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević, podsjetila je da je prošla godina bila uspješna za sve države regiona i da ju je obilježio veliki broj inicijativa sa konkretnim rezultatima.

- Sve ove inicijative su tu zbog građana. Ne samo SEPA, sve ostale inicijative koje su proistekle iz Plana rasta mogu omogućiti ekonomski napredak u cijelom regionu. Dok radimo na pregovorima i reformama, želimo da naši građani već vide razliku i napredak na putu ka punopravnom članstvu - rekla je Gorčević.

Na panelu su govorili i ministarka i ministar evropskih poslova, Tanja Miščević i Orhan Murtezani, prvi zamjenik premijera za evropske integracije Besnik Bislimi, generalni direktor Odsjeka za evropske integracije i politike, Adrian Kamenica i zamjenik ministra spoljnih poslova Josip Brkić.

Ministri su istakli važnost regionalnih inicijativa za brže prilagođavanje evropskim standardima i integraciju u Jedinstveno tržište EU. Posebno su pohvaljeni projekti poput Green Lanes i SEPA, koji omogućavaju bolje povezivanje i ekonomsku integraciju regiona.

Oni su naveli da Plan rasta doživljavaju kao instrument za približavanje EU i otvaranje dijaloga u regionu i unaprjeđenje reformi. Međutim, naglašeno je da ga ne treba posmatrati kao jedini plan za Zapadni Balkan, već kao alat za ubrzanje procesa integracije i privlačenje investicija.

Sagovornici su se saglasili da dok države Zapadnog Balkana sprovode reforme, očekuju veći signal podrške od EU, što bi potvrdilo da je region na pravom putu, kao i da su konkretni rezultati i nagrade za postignuća ključni za dalji napredak.

Oni su kazali da se neke od država regiona suočavaju sa političkim izazovima koji usporavaju sprovođenje Plana rasta, ali postoji nada u zajednička rješenja.

Na panelu je najavljeno da će se sljedeći samit u okviru Plana rasta održati u martu u Skoplju i istakli očekivanja da će naredna godina biti vrlo intenzivna za sve zemlje regiona, naročito u sprovođenju reformi i dalje integracije.

Oni su naglasili da je članstvo u EU konačan cilj, s naglaskom na princip regate i napredak zasnovan na zaslugama, gdje napredak zavisi od postignutih rezultata.

Koferenciju organizuje GIZ Otvoreni regionalni fond za Jugoistočnu Evropu – Spoljna trgovina, koji finansiraju Evropska unija i njemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) u saradnji sa Ministarstvom evropskih poslova.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.