Ispituju se da li je Vlada Monteputu nezakonito dodijelila državnu pomoć

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) pokrenula je ispitni postupak kako bi utvrdila da li su Ministarstvo finansija i nekadašnji resor saobraćaja i pomorstva, dodijeljivanjem upravljanja projektom izgradnje prve dionice auto-puta državnoj kompaniji Monteput, prekršili Zakon o kontroli državne pomoći.

To rješenje je Savjet AZK donio 26. decembra, a prema riječima njegovog predsjednika, Dragana Damjanovića, riječ je o obavezi prema evropskim partnerima, piše Pobjeda.

- Iako domaće zakonodavstvo, koje je usklađeno sa evropskom regulativom, dozvoljava mogućnost da država ovakav posao direktno dodijeli kompaniji koja je u većinskom državnom vlasništvu, Evropska komisija je, kroz završno mjerilo četiri za zatvaranje Poglavlja 8, tražila da se ispita kompletan slučaj i sve radnje sprovedene u tom postupku - rekao je Damjanović.

On je dodao da je riječ o mjerilu koje je propisano u Poglavlju 8 - Konkurencija, a koje je ostalo kao obaveza na putu ka punopravnom članstvu u EU.

Tim rješenjem je naloženo ministastvima finansija (MF) i saobraćaja (MS), kao pravnom sljedbeniku Ministarstva saobraćaja i pomorstva, da se izjasne o činjenicama i informacijama koje ukazuju na nezakonitost potencijalne državne pomoći.

- Nalaže se MF i MS da privremeno obustave dodjelu sredstava u vezi sa projektom iz stava i dispozitiva ovog rješenja Monteputu do odlučivanje AZK o usklađenosti potencijalne državne pomoći sa zakonom - navodi se u rješenju.

Na pitanje da li to rješenje može imati uticaja na nastavak izgradnje auto-puta, Damjanović je odgovorio da se obustava dodjele sredstva odnosi samo na prvu dionicu koja je završena, te da se ni na koji način time ne ugrožava nastavak izgradnje.

Ministarstvo saobraćaja je u martu prošle godine dostavilo AZK-u brojnu dokumentaciju iz 2013. i 2014. godine na osnovu njihovog naloga, ali je utvrđeno da nedostaje dokumentacija u vezi sa tenderskom procedurom za izgradnju auto-puta, dionice Smokovac-Mateševo iz perioda 2009-2010, odnosno odluke o raspisivanju tendera i o obustavi postupka. Iz Ministarstva su kazali da ne posjeduju tu dokumentaciju.

- U podnesku Ministarstva je navedeno da nijesu u posjedu tražene dokumentacije, te da su uvidom u raspoloživu dokumentaciju u elektronskoj arhivi pronašli izvještaj Savjeta za izgradnju auto-puteva u Crnoj Gori od 3. marta 2010. godine. S obzirom na znatan protok vremena, te činjenicu da je u prethodnom periodu više puta vršena selidba unutar ministarstva, kao i da službenici koji su u tom periodu radili na ovim poslovima više nijesu zaposleni, Ministarstvo saobraćaja je zamolilo da Agencija uvaži nemogućnost obezbjeđivanja dokumentacije - navedeno je u obrazloženju rješenja AZK.

Imajući u vidu pravni status i propisane djelatnosti Monteputa, te odluku o osnivanju poslovne jedinice za upravljanje projektom izgradnje auto-puta Bar - Boljare, AZK je kazala da postoji osnovana sumnja da se ta kompanija može smatrati korisnikom državne pomoći u konkretnom slučaju.

- Kako MS nije dostavilo tražene i podatke i dokumentaciju, čime nije otklonjena sumnja da je u konkretnom slučaju dodijeljena mjera koja može predstavljati državnu pomoć, Agencija nalazi da postoji sumnja da predmetna mjera predstavlja državnu pomoć u smislu člana 2 Zakona o kontroli državne pomoći, odnosno člana 107, stav 1 Ugovora o funkcionisanju EU - navodi se u rješenju AZK.

Inicijalno je na tenderu za izgradnju auto-puta Bar-Boljare 2009. godine izabran hrvatski konzorcijum na čelu sa Konstruktorom iz Splita, koji je ponudio da taj posao uradi za 2,77 mlrd EUR. Drugorangirani je bio grčko-izraelski konzorcijum kompanija Aktor i Šikun Binui koji je ponudio cijenu od 3,92 milijarde.

Ipak, kako hrvatski konzorcijum nije mogao da obezbijedi bankarske garancije, pregovori su početkom 2010. nastavljeni sa grčko-izraelskim konzorcijumom, koji takođe nije uspio da ih obezbijedi. Vlada je tri godine kasnije, u julu 2013, izabrala ponudu kineskih kompanija CCC i CRBC koje su ponudile da izgrade prioritetnu dionicu Smokovac - Mateševo za 809,5 mil EUR.

Izgradnja dionice je počela 2015. godine, a prvi rok za završetak je bio kraj 2019. godine. Ipak, prva dionica je otvorena u ljeto 2022. godine, a troškovi su dostigli gotovo milijardu EUR.