Izgradnja kvadrata stana prosječnog kvaliteta bez komunalija i zemljišta košta oko 800 EUR - Cijene nekretnina teško da će pasti

Građevinski sektor u Crnoj Gori bilježi snažan oporavak i rast, ali se suočava sa izazovima poput rasta cijena materijala, nedostatka radne snage i povećanja troškova usluga, kazao je u intervjuu za portal Bankar predsjednik Odbora udruženja građevinarstva i industrije građevinskih materijala Privredne komore (PKCG) Mile Gujić.

On ističe da su troškovi gradnje su znatno porasli, pa je izgradnja jednog kvadratnog metra stambenog prostora u Podgorici sada oko 800 eura, bez projekta, komunalija, zemljišta. Navodi i da je potražnja za nekretninama visoka zbog velikog broija stranih državljana i dijaspore, koji žele da ulažu u nektretnine. Gujić očekuje stabilazaciju tržišta, ali ističe da sadašnji trendovi ukazuju na to da je pad cijena nekretnina malo vjerovatan u bliskoj budućnosti.

- Sektor građevinarstva nakon pada poslovanja tokom pandemije korona virusa 2019/2020 doživljava oporavak tokom poslednje dvije godine intezivan rast. Ovo se naročito ogleda u niskogradnji-putnoj infrastrukturi, ali i u visokogradnji-izgradnja stambeno poslovnih objekata, hotela visoke kategorije i drugih objekata sa turističkim sadržajima. No ovaj oporavak nakon godina koje su obilježile pad građevinske aktivnosti ima i niz novih izazova. Prije svega u rastu cijena građevinskog materijala, nedostatku radne snage i skokom cijena njenih usluga - kazao je Gujić.

Kako globalna ekonomska kretanja,

Govoreći o uticaju globalnih kretanja, poput rasta cijena sirovina i materijala na građevinsku industriju u Crnoj Gori, kazao je da naša zemlja nema razvijenu industriju građevinskog materijala osim ograničene prpoizvodnje u segment kamena i drvnoj industriji.

- Samim tim ova grana privrede je uvozno visoko zavisna i svaki poremećaj na globalnom tržištu materijala ili sirovina negativno utiče na naše tržište. Skok cijena koji smo imali u periodu pandemije nastavio se i nakon izbijanja rata u Ukrajini, koji se prije svega odrazio na nestabilnost u snabdijevanju energentima i visokim skokom prije svega cijena nafte, lož ulja, gasa(koji služe kako za proizvodnju građevinskih materijala, tako i za transport). Došlo je do prekida logističkih lanaca, te skokom cijena transporta prije svega kontejnerskog ( iz Kine kao velikog proizvođača materijala) - kazao je.

Prema riječima Gujića, potražnja za nekretninama u Crnoj Gori je i dalje na visokom nivou. Smatra da je to, prije svega, uzrokovano potražnjom stranaca koji su u značajnombroju došli u Crnu Goru.

- U 2022/2023 godini veliki broj Ukrajinskih državljana je našao utočiste u CG zbog rata u njihovoj zemlji i značajan dio njih je ušao u kupovinu stanova. Takođe, državljani Rusije, Srbije i Turske su bili jako zainteresovani za ulaganje u kupovinu nekretnina u Crnoj Gori, ali u poslednje vrijeme sve je više i ljudi iz naše dijaspore koji ulažu u tržište nekretnina. Ponuda stanova je nedovoljna da bi svi zahtjevi kupaca bili zadovoljeni, ali i skok cijene građevinskog materijala, energenata ali i radne snage su uticali da dođe do povećanja cijena nekretnina - naveo je.

Nezahvalno je davati prognose o kretanju cijena na tržistu nekretnina pogotovo na dugi rok, smatra Gujić.

- Ali sam mišljenja da do nekog značajnijeg pada teško da može doći, te da svi pokazatelji kao i odnos ponude i potražnje idu u prilog tome da ove cijene, koje sada egzistiraju na crnogorskom tržistu teško da mogu ići u suprotnom smjeru, te da bi njihova stabilizacija bila moguća samo ukoliko ponuda bude značajnija i bez dodatnog pritiska na cijene materijala i radnu snagu, kao i uloga bankarskog sektora, koji značajno utiče kroz kamatnu politiku i kreditiranje na tržište nekretnina - navodi.

Na pitanje koliko investore u prosjeku košta izgradnja npr. jednog metra kvadratnog stambenoj zgradi u glavnom gradu, odgovara da je, za gradnju kvadrata stana u Podgorici prosječnog kvaliteta, bez ostalih troškova (projekta, revizije, nadzora, saglasnosti, komunalija, zemljišta) potrebno cca 800 eura po metru kvadratnom.

Govoreći o fakotrima koji najviše utiču na trenutne cijene nekretnina u različitim regijama Crne Gore, kaže da je to,

osim kretanja cijena građevinskog materijala, energije i radne snage, velika potražnja prije svega stranaca i naših državljana iz inostranstva, kao i nedovoljna ponuda utiče na skok cijena nekretnina.

Koliko je nedostatak kvalifikovane radne snage prisutan u građevinskom sektoru Crne Gore i koji su glavni uzroci ovog problema?

Kada je riječ o nedostatku kvalifikovane radne snage u građevinskom sektoru, Gujić smatra da ona u Crnoj Gori nije ni približno dovoljna da zadovolji minimum koji to tržište zahtijeva.

- Iako je cijena radne snage značajno porasla to nije uticalo da u ovom sektoru bude značajno angažovani radnici iz Crne Gore.Značajan broj kvalifikovane radne snage je nakon otvaranja trzista EU pošao na rad u zapadnu Evropu, pa je građevinarstvo bilo prinuđeno da radnike potraži u inostranstvu, sto je dodatno imalo negativne efekte i uzrokovalo u konačnom porast cijena nekretnina - pojasnio je.

A kako nedostatak radne snage utiče na dinamiku i troškove izgradnje u Crnoj Gori?

- Troškovi angažovanja stranaca su vrlo veliki, njihov kvalitet je upitan – potrebne su saglasnosti i dozvole koje je neophodno pribaviti, obezbijediti smjestaj, a sve to u konačnom podiže njihovu cijenu rada. Samim tim i cijena nekretnina, koje se nude na tržistu bude viša zbog svih ovih faktora.

Na pitanje kako vidi budućnost građevinske industrije u Crnoj Gori u narednih 5-10 godina, Gujić odgovara:

- Ono što je sigurno, nastaviće se intezivan rast aktivnosti u oblasti građevinarstva, prije svega u putnoj infrastrukturi obzirom na najave oko nastavka izgradnje auto puta Bar – Boljare kao i drugih saobraćajnica čija je realizacija izvjesna - naveo je.

Naravno, zbog približavanja skoro ulasku u EU tržiste Crne Gore postaje sve atraktivnije za ulaganje u nekretnine kao i interesovanje stranaca.

- Da bi ovaj sektor dao prave i pozitivne rezultate naša zemlja prije svega mora naći načina da obezbijedi značajniji udio domaće radne snage, fleksibilniju i kvalitetniju i efikasniju javnu upravu, dobro regulisanu poresku politiku, te jasne definisane prostorno urbanističke planove koji su osnova razvoja u narednom periodu - zaključuje Gujić u razgovoru za Bankar.