Srbija, CG i BiH crne tačke na Maskovom satelitskom nebu - Kada nam dolazi Starlink, koliko košta i imamo li čega da se plašimo?

Iako je Starlink, satelitski internet Ilona Maska, dostupan u većini evropskih zemalja, Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina jedine su države na kontinentu koje još nisu omogućile ovu uslugu. Međutim, nezvanične informacije ukazuju da bi Starlink tokom ove godine mogao stići i u region, čime bi se otvorile nove mogućnosti za digitalnu povezanost, posebno u ruralnim krajevima. Naime, na mapi dostupnosti koju je Starlink objavio, navedeno je kako će usluga u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori biti dostupna od 2025. godine.

Dok Starlink ubrzano osvaja korisnike širom svijeta, postavlja se pitanje: da li bi satelitski internet mogao promijeniti dinamiku telekomunikacija u regionu?

Dr Miloš Jovanović, predsjednik OpenLink Grupe i docent na Univerzitetu u Kragujevcu, smatra da je Starlink posebno atraktivan u oblastima s ograničenom infrastrukturom, poput ruralnih i teško dostupnih krajeva.

- Njegova sposobnost da omogući brzu i pouzdanu Internet konekciju u ruralnim i udaljenim krajevima predstavlja ključnu komparativnu prednost. Tradicionalne mreže zahtijevaju fizičku infrastrukturu, što može biti skupo i vremenski zahtjevno za implementaciju, dok Starlink koristi mrežu satelita u niskoj orbiti, eliminišući potrebu za kablovima i baznim stanicama. Brzina protoka i niža latencija (vrijeme kašnjenja) često su bolji od onih koje nude mobilni operateri u područjima sa slabijom pokrivenošću - ističe profesor Jovanović za eKapiju.

Međutim, dodaje da ova tehnologija nije bez izazova.

- Jedan od najvećih izazova za Starlink je uticaj vremenskih uslova, poput jakih kiša, snijega ili gustih oblaka, koji mogu izazvati smanjenje kvaliteta signala ili prekide u vezi. Takođe, postoji pitanje kapaciteta mreže kako se povećava broj korisnika, što može uzrokovati zagušenje i smanjenje brzine Interneta. Još jedan tehnološki izazov je održavanje i upravljanje velikim brojem satelita u orbiti, što nosi rizik od sudara i stvaranja svemirskog otpada. Kod nas, dodatni izazovi uključuju pravne regulative i troškove pristupa koji bi mogli ograničiti širu upotrebu. Takođe, tokom poslednjih godina mnogo se radilo na razvoju optičke i druge infrastrukture za pristup Internetu. Pristup brzom Internetu putem optičke infrastrukture postaje sve dostupniji, naročito u urbanim sredinama, što može smanjiti potrebu za satelitskim Internetom kao alternativom - objašnjava on.

Ekonomičnost je još jedan faktor koji ograničava širu primjenu ove usluge. Početni troškovi, uključujući antenu i modem od oko 500 EUR kao i mjesečna pretplata od 100 EUR znatno su veći u poređenju sa cijenama tradicionalnih provajdera. Stoga naš sagovornik ne očekuje velike promjene na tržištu.

- Starlink može imati određeni uticaj u ruralnim i teško pristupačnim područjima, ali treba naglasiti da je inicijalna oprema prilično skupa za prosečnog korisnika – oko 500 evra je potrebno izdvojiti za antenu i modem, dok mjesečni paket košta oko 100 evra. To je znatno više ako uporedimo sa cijenama kod tradicionalnih provajdera koji opremu ustupaju bez naknade, što postavlja ekonomski aspekt usluge u prvi plan, i posebno jer korisnici već imaju pristup bržim i jeftinijim opcijama. U tom kontekstu, iako Starlink može privući određeni broj korisnika u specifičnim područjima, očekivani uticaj na tržište neće biti dramatičan. Postojeći provajderi, koji već nude konkurentne usluge, neće biti ugroženi, a ukupna dinamika tržišta će ostati uglavnom nepromijenjena - navodi Jovanović.

Pitanje uticaja Starlink-a na tržište telekomunikacija ostaje složeno. Na primjerima drugih zemalja, poput Hrvatske, gdje je usluga dostupna od 2021. godine, uticaj na konkurenciju bio je, kako ističe - minimalan.

- Na primjeru Hrvatske, gdje je usluga dostupna od novembra 2021. godine, uticaj na tržište je bio minimalan, veliki provajderi nisu izgubili korisnike, Starlink nije privukao veliki broj korisnika, što je posebno relevantno imajući u vidu da Hrvatska, iako članica Evropske unije i NATO, nije među zemljama sa najbržim Internetom u Evropi - pojašnjava.

Kada je riječ o potencijalu Starlink-a za poboljšanje internet konekcije u Srbiji, Jovanović podsjeća da je satelitski internet već decenijama prisutan u avijaciji, pomorstvu i udaljenim regijama.

- Treba naglasiti da tehnologija satelitskog Interneta nije nova. Ljudi u Srbiji su već krajem 90-ih i početkom 2000-ih koristili satelitske Internet veze, a takve usluge su dostupne i danas kroz različite provajdere. Satelitski Internet se već dugo koristi za komunikaciju u avijaciji, na morima i okeanima, i u mnogim udaljenim mjestima širom svijeta. Generalno gledano, iako Starlink može donijeti određene prednosti u pogledu brzine i stabilnosti u nekim regionima, važno je razumjeti da sam koncept nije nov i da odranije postoje alternative. Naravno, za korisnike u područjima gdje druge opcije nisu dostupne ili su vrlo skupe, Starlink može pružiti vrijednost i otvoriti nove mogućnosti za rad na daljinu, obrazovanje i pristup digitalnim uslugama - navodi sagovornik eKapije.

Dostupnost Starlink-a, smatra, može doprinijeti digitalnoj transformaciji, posebno ako govorimo o poslovnom sektoru, obrazovanju i e-zdravstvu, omogućavajući pristup Internetu u teško dostupnim područjima.

- Na taj način mogu biti stvoreni infrastrukturni preduslovi za bolju povezanost malih i srednjih preduzeća, udaljeno učenje i telemedicinske usluge koje mogu omogućiti bolju zdravstvenu zaštitu u ruralnim regionima. Važno je istaći da projekti u oblasti telemedicine zahtijevaju ozbiljne strukturne reforme zdravstvenog sistema, kao i ogromna ulaganja. Imajući u vidu nedavno najavljeni strateški dijalog između Srbije i SAD, potencijalna saradnja Vlade Republike Srbije sa Starlink-om mogla bi omogućiti bolju povezanost u ključnim sektorima, kao što su zdravstvo i obrazovanje, koji su značajni za sveukupnu digitalnu transformaciju - pojašnjava Jovanović.

Ističe da je važno razmotriti bezbjednosna pitanja.

- Pristup Internetu preko infrastrukturnih rješenja drugih država može imati implikacije na suverenitet i sigurnost podataka, odnosno na sveukupnu povezanost kritične infrastrukture zemlje - naglašava.

Profesor Jovanović podsjeća da osim komercijalnih prednosti, Starlink ima i strateški značaj.

- Starlink je pružao podršku vojnim operacijama SAD, posebno tokom rata u Ukrajini, gdje je omogućio stabilnu satelitsku Internet vezu za ukrajinske vojne i vladine strukture, omogućavajući im bolju koordinaciju i komunikaciju u oblastima sa uništenom infrastrukturom. Pored Ukrajine, Starlink je korišćen i u drugim kriznim situacijama, kao što su prirodne nepogode u kojima su usluge mobilnog Interneta bile onemogućene, kao i u misijama američke vojske u Siriji, gdje je pružao podršku za komunikaciju i prenos podataka u udaljenim područjima. Ovi primjeri pokazuju kako Starlink, iako komercijalna usluga, igra značajnu ulogu u modernim vojnim operacijama - zaključuje naš sagovornik.