Rabrenović: Crna Gora će u 2025. definitivno imati dosta izazova

Fiskalna politika je problematična jer, kao što vidimo, Crna Gora se iz godine u godinu zadužuje, naš budžetski deficit raste, procjenjuje se da će u ovoj godini biti blizu 300 mil EUR, čemu kad se doda 900 miliona, koliko je neophodno novca da se vrate krediti i neka zaduženja iz prethodnog perioda, značajno prelazimo preko milijardu, a to je veliki iznos za Crnu Goru - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, analitičar tržišta doktor ekonomskih nauka Jovo Rabrenović.

Crna Gore je pred izazovima, kaže Rabrenović, i svaka godina koja dolazi je izazovnija od prethodne, dodaje on, u svakom pogledu, kako u političkom i društveno socijalnom, tako i u ekonomskom segmentu.

- Crna Gora je država na čije funkcionisanje ekonomskog sistema utiče puno faktora, prije svega unutrašnji politički faktori, koji utiču prevashodno na dešavanja ne samo u ekonomiji, nego, nažalost, u svim oblastima u Crnoj Gori. Onda imamo političke faktore, koji su na regionalnom i globalnom nivou, i sva dešavanja na globalnom nivou i te kako se osjete u Crnoj Gori. Mi ne možemo biti izdvojeno ostrvo, kako se to često kaže, usred okeana, pa da smo zaštićeni od svega i da se na nas ne prenose turbulencije i promjene na političkom, društvenom i ekonomskom životu. Crna Gora puno zavisi od svih dešavanja u svijetu, i ono što je kod nas veliki problem to je za veće i jače ekonomije tek blagi potres. Kako bi rekli, kad Kina kine, čitav svijet se prehladi, tako otprilike bi bilo da Crna Gora doživi upalu pluća - rekao je Rabrenović.

Teško je kontrolisati, dodaje on, i teško je predvidjeti bilo kakve ekonomske predikcije u ovom trenutku kada je crnogorska ekonomija u pitanju.

- Jer kada se misli da ne može biti teže, ono bude još teže. Crna Gora definitivno u ovoj 2025. godini ima dosta izazova, ima dosta nejasnoća, koje će morati, prije svega, politička elita u Crnoj Gori da riješi, da prevaziđe, pa tek onda da se građani uključe u neki život koji će biti mjera onoga što oni žele - rekao je Rabrenović.

Fiskalna politika je jedan od najvećih izazova za Crnu Goru, objašnjava on. To je, prema njegovim riječima, posljedica dešavanja od prethodnih par godina, naročito ako se uzme u obzir, kako navodi, prošla godina.

- Problem su javne finansije, veoma bitne, kao i inflacija, za koju često čujemo da je nema, ili da je mala, sa čim se ja ne mogu saglasiti jer je vrlo upitno kako se računa inflacija u Crnoj Gori, i da li je taj način na koji Monstat računa prihvatljiv za nas, kao potrošače i građane, jer je mnogo značajnija lična inflacija od opšte, odnosno one na državnom nivou. Fiskalna politika je problematična jer, kao što vidimo, Crna Gora se iz godine u godinu zadužuje, naš budžetski deficit raste. Procjenjuje se da će u ovoj godini biti blizu 300 mil EUR, čemu kad se doda 900 miliona, koliko je neophodno novca da se vrate krediti i neka zaduženja iz prethodnog perioda, značajno prelazimo preko milijardu, a to je veliki iznos za Crnu Goru - naglašava Rabrenović.

Za Crnu Goru veliki problem predstavlja javna potrošnja, podsjeća on, koja se iz godine u godinu, kako tvrdi, povećava.

- Ako uzmemo uporedni period 2023/2024, to su ti periodi Evropa sad 1, Evropa sad 2, mi imamo povećanje koje je od 500 miliona u apsolutnim brojkama, ili u relativnim oko 17,2 posto. Za toliko je porasla javna potrošnja, što ne znači nužno da je to loše, jer javna potrošnja može značiti da je država uložila veći novac u kapitalne investicije, strukturu, i tako dalje, što, nažalost, nije slučaj. Mi imamo javnu potrošnju u onome dijelu koji je u jednom dijelu negativan, a to je povećanje plata, penzija, ali ne iz nove vrijednosti stvorene u državi, koje je javni sektor obezbjedio, nego je to iz zaduživanja, što je uvijek najgora potrošnja novca - istakao je Rabrenović.

Crna Gora mora obezbjediti novu vrijednost, objašnjava, da bi servisirala obaveze i vraćala kredite, podsjeća on, ali država ne radi u smislu traženja novih ekonomskih ideja i projekata, da bi, kako kaže, bolje funkcionisala.

- Crna Gora nema investicija, nema investicija iz inostranstva, nema čak ni investicija domaćih biznismena, privrednika. Sve se svodi na ulaganje u potrošnju, odnosno u izgradnju nekih tržnih centara, objekata, koji će dodatno služiti za povećanje potrošnje, ali neće stvarati one vrijednosti koje su Crnoj Gori potrebne. Nama su potrebna velika ulaganja, poput velikih resorta u Crnoj Gori, koji su ulaganja u skijališta, ulaganja u poljoprivredu, ulaganja koja će povećati zapošljavanje, koja će povećati produktivnost države, koja će omogućiti i mladim, i onim sredovječnim ljudima, da mogu da nađu svoje zaposlenje, i obezbijede sigurnu starost i sigurnu penziju. Nažalost, kod nas se tako nešto ne dešava - zaključio je Rabrenović.

Vlada Crne Gore

Monstat Zavod za statistiku Crna Gora Podgorica

Jovo Rabrenović

fiskalna politika

finansije Crne Gore

budžet Crne Gore