Ponovo pomjeren rok za izgradnju metroa – Prva linija neće prije kraja 2030.

Rok za završetak radova prve linije metroa ponovo je pomjeren, sa 2028. na 2030. godinu, potvrđeno je iz JKP Beogradski metro i voz za Novu ekonomiju. Do kraja 2030. godine će, prema informacijama datim toj redakciji, biti gotovi radovi na prvoj fazi linije jedan beogradskog metroa koja obuhvata rutu od početne stanice Železnik do krajnjeg terminusa – stanice Pančevački most.

Prema ranijim najavama, Beograd je do kraja 2030. godine trebalo da ima uveliko dvije linije metroa. Prva je trebalo da bude gotova ranije - 2028. godine.

Naredna godina će, najavljuju iz ovog javnog preduzeća, biti ključna kada je u pitanju sam početak radova. Kako kažu, u drugom kvartalu 2025. počinje se sa pripremnim radovima u okviru izgradnje prve faze linije jedan beogradskog metroa, a koje podrazumijevaju izmještanje podzemnih instalacija raščišćavanje i kompletnu pripremu terena. Do kraja 2025. trebalo bi da počinju građevinski radovi na izgradnji samih stanica, čemu će prethoditi potpisivanje ugovora sa izvođačima - kineskom kompanijom Power China i francuskom kompanijom Alstom.

Kako kažu iz Beogradskog metroa i voza, kredit od Dojče banke, vrijednosti od 178,38 mil EUR, nedavno usvojen, obezbijediće sredstva za početak ključnih aktivnosti, prvenstveno na Depou na Makišu i značajno ubrzati radovi u okviru izgradnje prve faze linije 1 metroa. Iz Depoa Makiš, inače, upravljaće se cjelokupnim sistemom metroa.

Iz Beogradskog metroanavode i da su radovi na nasipanju terena na Makiškom polju završeni. Radovi su započeti krajem 2021. godine na lokaciji od 72 hektara. Takođe, nasuta je površina za budući Depo Makiš, Park&Ride i Terminus javnog gradskog prevoza u blizini početne metro stanice Železnik.

Izgradnja infrastrukturnih objekata depoa na Makišu podrazumijeva ukupno sedam objekata – administrativnu zgradu/kontrolno operativni centar sa četiri hale: halu za inspekciju, halu za održavanje, halu za gariranje vozova i halu za održavanje vozila infrastrukture. Ostala dva objekta su ulazna portirnica i trafostanica.

Takođe, kako dodaju iz Beogradskog metroa, radiće se protivpožarna stanica koja će služiti depou, ali i celom Makiškom polju. Pored navedenih objekata izgradiće se koloseci, kolosječne veze i interne saobraćajnice sa priključcima na gradsku željezničku i putnu mrežu, a koje će obezbijediti rad svih operacija unutar depoa Makiš.

- Kada je u pitanju raseljavanje, prvi postupci rješavanja imovinsko – pravnih odnosa na lokacijama koje su obuhvaćene Akcionim planom raseljavanja započeti su početkom 2023. godine, dok su poslednji pokrenuti tokom novembra tekuće godine. Sam Akcioni plan raseljavanja reguliše, pretežno, postupak određivanja naknade, odnosno u sebi sadrži matricu prava koja će se primjenjivati u postupcima određivanja naknade po pravnosnažnim rješenjima o eksproprijaciji/administrativnom prenosu. Imajući u vidu navedeno, u postupcima određivanja naknade na svim lokacijama primjenjivaće se Akcioni plan raseljavanja i ova faza će trajati dok se ne ispune svi zahtjevi koji su u samom planu navedeni, a koji su u skladu sa relevantnim Standardima učinka Međunarodne finansijske korporacije - navodi se.

Budžet za metro u Beogradu ponovo je smanjen. Naime, budžetom sa narednu, 2025. godinu, predviđene su investicije u izgradnju Begradskog metroa u iznosu od 6,5 milijardi dinara, odnosno oko 55,5 mil EUR. To je, međutim, manje u odnosu na investicije predviđene budžetom za aktuelnu godinu, koje iznose 7,4 milijarde dinara, dakle oko 63,24 mil EUR. Inače, prema revidiranoj Fiskalnoj strategiji 2025-2027, za izgradnju metroa je obezbijeđeno 11 puta manje novca nego što je prvobitno predviđeno. Prema prvobitnom planu, naime, trebalo da je da bude izdvojeno više od 141 milijarde dinara, i to 31,1 milijarda 2025. i još 110 milijardi 2026. godine. Međutim, ipak je predviđeno ukupno 13 milijardi dinara – po 6,5 milijardi godišnje. "Kresanje" budžeta metro je pretrpio i 2023. godine. Tada su, prema rebalansu budžeta, sredstva za metro umanjena sa prvobitno planiranih 30, na četiri milijarde dinara.