Srbija 2023. proizvela više od 30% zelene energije - Šta izmjene Zakona o energetici donose sektoru OIE?

Srbija je 2023. godine proizvodila i trošila više od 30 odsto zelene energije, što je dosta visoka cifra. Najveći dio zelene energije je proizveden u hidroelektranama, a Srbija trenutno ima 511 megavata izgrađenih vjetroparkova, oko 160 megavata solarnih elektrana i nekoliko desetina megavata iz biogasa i biomase, uz još veliki broj projekata koji je u razvoju i izgradnji - izjavila je Danijela Isailović, menadžerka Udruženja OIE Srbija, tokom panel diskusije "Izmjene Zakona o energetici: pravci i predviđanja", koju je organizovao portal Zelena Srbija novinske agencije Beta u saradnji sa Evropskom klimatskom fondacijom.

Isailović je istakla da će izmjene Zakona o energetici donijeti nove procedure za priključenje objekata na distributivni sistem. Jedna od glavnih novina jeste obavezna dostava bankarske garancije prilikom priključenja projekata većih od 400 kW, dok će projekti veći od 50 kW morati da izrade studiju priključenja, što će unaprijediti transparentnost i sigurnost u procesu. Zbog pooštravanja procedure priključivanja, očekuje se da će u narednom periodu uslijediti masovna izgradnja projekata, prodaja ili moguće povlačenje projekata, u zavisnosti od mogućnosti investitora da ispuni nove zahtjeve.

Prema njenom mišljenju, jedan od najvećih problema je neadekvatna implementacija zakona i kašnjenje u donošenju akata i procedura.

– Ako želimo da primijenimo zakone i strategije koje se donose, lokalne samouprave, institucije, republički organi moraju da prate ono što su najviši državni organi, zakoni, planovi odredili – rekla je Isailović.

Učesnici održanog panela složili su se da je sada najpovoljniji trenutak da se postane prozjumer, s obzirom na to da će od 31. decembra 2026. godine prestati da važi trenutno primjenjivano neto mjerenje, koje će biti zamijenjeno novim sistemom neto obračuna, koji bi bio manje povoljan za prozjumere.

Na panelu se govorilo i o energetskim zajednicama, kao mogućnosti udruživanja građana u dobrovoljne, neprofitne organizacije, kao i o drugim izmjenama predviđenim zakonom o energetici, poput uvođenja obavezne sertifikacije za instalatere solarnih fotonaponskih panela, kao i toplotnih pumpi, sa ciljem povećanja kvaliteta i sigurnosti prilikom postavljanja.