Od oko 400.000 stanova u Crnoj Gori, osiguran svaki deseti

Četiri stotine hiljada stanova je u Crnoj Gori, pokazuju podaci Monstata, a od toga je svega 10% njih osigurano. Iz Nacionalnog biroa osiguravača kažu da taj procenat iz godine u godinu ostaje isti, pa predlažu model obaveznog osiguranja. Građani, međutim, kažu da kada plate sve dažbine, nemaju novca za osiguranje svoje imovine.

Ljudske žrtve su nenadoknadive, one imovinske ipak jesu. Ili makar jedan dio. Poplave u Šavniku samo su pokazale koliko je važno razmišljati o osiguranju. Anketa urađena u Podgorici pokazala je da su građani skeptični, a lepeza razloga je široka.

A podaci s terena su slika i prilika onih zvaničnih.

- Možemo reći da je kod našeg osiguravajućeg društva osiguran 1% od ukupnog broja stanova, odnosno kuća - kaže Nataša Janičić iz privatnog osiguranja.

- Govoreći o toj vrsti osiguranja, znači baš stanova, domaćinstava, negdje je u Crnoj Gori izdato oko 25.000 polisa za tu vrstu osiguranja. A podatak, recimo, da imamo u Crnoj Gori, prema zadnjim istraživanjima, odnosno statističkim podacima koji su dostupni na Monstatu, oko 396.000 stanova u vlasništvu - kazao je Boris Šaban iz Nacionalnog biroa osiguravača.

I ti brojevi iz godine u godinu ostaju slični. A prilikom prodaje svog proizvoda, osiguravajuća društva dobijaju odgovor koji je vjerovatno osnovni razlog zbog čega broj osiguranika nije veći.

- U pitanju je možda neko odlaganje, ne vidi se to kao prioritet da se uradi sad i odmah. Računa se da je mala vjerovatnoća da se tako nešto dogodi, i mislim da negdje smatramo da neće to nas pogoditi - smatra Janičić.

- Ljudi smatraju da će to biti obaveza nekog drugog - da li je to društvo, država, zajednica - i nekako svi očekujemo u tim momentima, kad se desi nezgoda, neka nesreća, poplava, požar, da te institucije priskoče u pomoć - navodi Šaban.

Zbog toga, smatraju u Nacionalnom birou osiguravača, model obaveznih osiguranja bio bi idealno rješenje - kako za građane, tako i za državu.

- Mi nudimo upravo model gdje će se kroz obavezna osiguranja pokriti građani, pokriti imovina građana, a onda je na državi obaveza možda da vodi računa o infrastrukturi. Znamo da su Italijani uveli da na sjeveru Italije, privredni subjekti, svi moraju da budu osigurani. I upravo je to rješenje kako bi se spriječio sutrašnji enormno veliki trošak na državu - kažu iz Nacionalnog biroa osiguravača.

Iz privatnog osiguranja imaju svoj model isplate štete.

- U slučaju oštećenja plaćamo ukupne troškove - cijena materijala plus troškovi rada. U slučaju uništenja, takođe, osim ukoliko su objekti stariji od 40 godina, kada zaračunavamo određenu stopu amortizacije - kaže Nataša Janičić.

A priroda je prethodnih dana pokazala da ne zna ni za materijal, ni za troškove rada.