Koje zemlje EU najviše zavise od izvoza u SAD?

Koje zemlje EU bi bile najviše pogođene potencijalnom carinom od 10%? Koje evropske nacije imaju najveći udio SAD u izvozu van EU? Koliki procenat izvoza svake zemlje EU ide u SAD?

Euronews Business je analizirao potencijalni uticaj Trampovih predloženih tarifa sa akcentom na vrijednost robe koju zemlje EU izvoze u SAD, koje zemlje bi bile najviše pogođene i kojima najveći udio izvoza ide u SAD.

U 2023. Njemačka je ubedljivo prednjačila, izvozivši 157,7 mlrd EUR robe u SAD prema Eurostatu. Slijedile su je Italija i Irska, sa izvozom vrijednim 67,3 mlrd EUR, odnosno 51,6 mlrd EUR. Zajedno, ove tri zemlje čine 55% izvoza EU ​​u SAD.

Francuska je izvezla 43,9 mlrd EUR, Holandija 40,5 mlrd EUR, Belgija 31,3 mlrd EUR, a Španija 18,9 mlrd EUR.

Analiza udjela SAD u izvozu van EU i udela SAD u ukupnom izvozu robe za svaku zemlju EU otkriva potencijalne rizike za svaku od njih, čak i za one sa manjim ukupnim obimom izvoza.

Termin "ekstra-EU" se odnosi na transakcije sa svim zemljama van EU, drugim rečima na trgovinu sa ostatkom svijeta, isključujući zemlje članice EU.

U 2023. godini, Irska je imala najveći udio izvoza u SAD među zemljama EU, sa 45,8% izvoza van EU usmjerenih u SAD. To znači da je skoro polovina irskog izvoza van EU bila namijenjena Americi.

Pored toga, sedam drugih zemalja EU imalo je udio od 20% ili više, u rasponu od 20% do 26%. Među ovim zemljama su Finska, Austrija, Portugal, Italija, Njemačka, Slovačka i Švedska.

Među četiri najveće ekonomije u EU, Španija je imala najmanji udio izvoza u SAD u izvozu "ekstra-EU" od 13%, a slijedi Francuska sa 16%.

Ovaj procenat je bio manji od 10 u sedam zemalja EU. To su Slovenija, Kipar, Bugarska, Letonija, Hrvatska, Rumunija i Grčka.

Irska je daleko najzavisnija zemlja EU od izvoza u SAD. U 2023. godini, više od četvrtine (26,6%) kompletnog irskog izvoza robe bilo je usmjereno u SAD, prema Eurostatu. Ovo čini Irsku upadljivim izuzetkom, ističući veliku zavisnost te ostrvske zemlje od američkog tržišta.

Slijede Finska, Italija i Njemačka, sa 11,1, 10,7 i 9,9% njihovog ukupnog izvoza robe u SAD, tim redom.

Ovaj udio je takođe bio iznad 5% u drugim zemljama EU, uključujući Austriju (7,1%), Portugal (6,8%) i Belgiju (6,3%).

Ukupno, udio SAD u izvozu premašio je 5% u 10 zemalja EU.

Tako bi potencijalna carina od 10% na svu EU robu koja se izvozi u SAD imala značajan uticaj ne samo na Irsku, Njemačku i Italiju već i na niz drugih zemalja.

Prihvatajući potencijalne rizike, švedski premijer Ulf Kristerson je izjavio da se njegova zemlja priprema za različite scenarije i razvoj događaja.

- Jedan rizik je trgovinski rat između SAD i Kine, zajedno sa višim carinama generalno, što bi moglo ozbiljno da utiče na švedske izvoznike - rekao je on, prenose švedski mediji, uključujući Ttelu.

Savjetnik u finskoj advokatskoj kancelariji Borenius Kenet Krasevski, primetio je u svom blogu da se finski izvoznici suočavaju sa izazovnim okruženjem, jer SAD razmatraju uvođenje carina na evropsku robu. SAD su najveći trgovinski partner Finske van EU, a "finske industrije, posebno one u oblasti čelika, papira, mašina i tehnologije, mogle bi naići na veće barijere za ulazak na američko tržište", napisao je on.

Među velikim evropskim zemljama van EU, SAD drže značajan udio u izvozu robe Ujedinjenog Kraljvstva. Prema britanskom zavodu za statistiku (ONS), SAD su činile 15,6% izvoza Ujedinjenog Kraljevstva 2023. godine, ukupno oko 74 mlrd EUR.