Građani će plaćati tri centa po litru goriva do formiranja rezervi 2029.

Skupštinski odbor za ekonomiju, finansije i budžet predložiće Skupštini da usvoji Predlog zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima kojim bi, prema riječima ministra rudarstva, nafte i gasa Admira Šahmanovića, trebalo da se stvori pravni osnov za podršku Evropske komisije od 7,5 mil EUR za prevazilaženje energetske krize.

Od toga je 1,5 miliona predviđeno za adaptaciju rezervoara na terminalu u Baru, a ostalo za nabavku prvog dijela obaveznih rezervi naftnih derivata. Šahmanović je kazao da će se formiranje rezervi finansirati iz naknade od tri centa koju će građani plaćati u okviru cijene po litru bezolovnog benzina, eurodizela i tečnog naftnog gasa, do konačnog formiranja rezervi koje očekuju zaključno sa 2029. godinom.

- Uvođenjem naknada očekujemo priliv u budžet na godišnjem nivou od oko 12 mil EUR. Ta sredstva trošiće se namjenski za potrebe formiranja i održavanja obaveznih rezervi, dok će prihod po osnovu PDV-a biti veći za 2,7 mil EUR godišnje. Dvije trećine naknade pripadaće Upravi za ugljovodnike, a jedna trećina uvoznicima, koji imaju rok od sedam mjeseci da ispune obavezu formiranja rezervi, pri čemu im se priznaju troškovi finansiranja i premija rizika i trošak skladištenja - kazao je Šahmanović.

Dodao je da će se ovim zakonom povećati sigurnost snabdijevanja, te da će Crna Gora nakon ulaska u EU, moći da računa na eventualnu pomoć ostalih članica, ukoliko domaće rezerve u nekom trenutku ne budu dovoljne.

- Povećaće se transparentnost tržišta naftnih derivata, jer će se pojačanim izvještavanjem bolje pratiti protok roba, a time i naplata prihoda državnog budžeta. Stvoriće se i preduslovi da Crna Gora postane atraktivna lokacija za potrebe regio nalnog skladištenja obaveznih rezervi naftnih derivata - ocijenio je Šahmanović.

Pojasnio je da će od propisane minimalne količine rezervi, koja će biti na nivou potrebnih za 90 dana, trećina biti u gotovom proizvodu uskladištenom u Crnoj Gori, dok će dvije trećine biti u tiketima odnosno uvjerenim ugovorima o pravu moguće kupovine derivata, s pravom da se povuku u bilo kom trenutku.

- Obavezne rezerve formiraće Uprava za ugljovodonike i uvoznici naftnih derivata, kojima je omogućeno da sami odaberu formu u kojoj će čuvati rezerve uz mogućnost da svoju obavezu u potpunosti transferišu na treće lice ili na Upravu, ukoliko uvoze manje od 15.000 tona bezolovnog goriva ili gasnih ulja - kazao je Šahmanović dodajući da će se time otkloniti diskriminacija onih koji nemaju dovoljno sopstvenih ili iznajmljenih skladišta na teritoriji države.

Šahmanović je, odgovarajući Dejanu Đuroviću (NSD) ukazao da Crna Gora trenutno nije spremna za formiranje rezervi, ali da je ovaj zakon prvi korak. Sljedeća aktivnostje, kako je naveo, rekonstrukcija terminala u Baru kako bi se stvorili fizički kapaciteti za skladištenje, za šta je pripremljen tender, a razmotriće i kakve su mogućnosti sa rezervoarima u Lipcima i Bijelom Polju.