Vesić: Odgovornost za tragediju u Novom Sadu tražiti među investitorima i projektantima, konzorcijum kineskih kompanija odgovoran za izbor firmi

Pad nadstrešnice na kojoj su se radovi nesumnjivo izvodili, što svjedoče brojni arhivski snimci i slike, iako zvaničnici i Infrastruktura tvrde da nije bila dio projekta obnove, nesumnjivo je najveći propust i nemar koji se desio u okviru projekta izgradnje brze pruge i uređenja staničnih zgrada. Prije ove tragedije, najveći utvrđen propust bila je loša geometrija pruge. Podsjetimo, nepunih deset mjeseci posle uspostavljanja saobraćaja na brzoj pruzi putnici su uočili da vozovi sve češće usporavaju i kasne po nekoliko minuta. Na pojedinim dionicama vozovi su gotovo miljeli. Da nešto nije kako treba na "ganc" novoj pruzi, da putnike ne vara utisak i da postoje definitivno tehnički problemi, a da to nema veze sa krađom opreme duž njene trase, jasno je postalo kada je objavljen dopis u kome se nalaže da se od 10. januara 2023. do daljeg na pojedinim dionicama uvedu laganije vožnje zbog, ni manje ni više - loše geometrije kolosjeka. Dionice na koje se odnosio dopis bile su Stara Pazova–Inđija i Beška–Karlovački vinogradi, a tražilo se se da se vožnja prilagodi brzini do 160 kilometara na sat. U dopisu je stajalo da ovo neće uticati na produženje vremena putovanja putnika. Ali, uticalo je i te kako.

Javnost sa razlogom nije mogla da vjeruje kako je moguće da na pruzi koja je tek nedavno završena i u koju je uložen toliki novac svih građana mogao da se napravi takav problem u toku gradnje, kao i kako nadzor nije uočio lošu geometrijui pruge. Očekivano, tada je reagovalo preduzeće Infrastruktura željeznice Srbije navodeći da je pruga još u garantnom roku, koji je na ovim dionicama tri godine i da je u toku njega izvođač radova na brzoj pruzi u obavezi da otkloni nedostatke na željezničkoj infrastrukturi, ukoliko se dokaže da su oni posljedica izvođenja radova.

– Stručne službe Infrastrukture redovno i detaljno obilaze čitavu trasu brze pruge, kako bi uočile sve detalje i eventualne nedostatke, uključujući i one koji ne utiču na funkcionisanje željezničkog saobraćaja na ovoj dionici. Nakon primljenih primjedaba na geometriju kolosjeka, stručne službe iz preventivnih razloga ponovo obilaze ne samo dvije dionice na kojima je to uočeno, već čitavu prugu, da bi utvrdile činjenično stanje – poručivali su tada iz ovog preduzeća.

Izvođači radova su, u međuvremenu, kako je precizirano, obavili mašinsko regulisanje kolosjeka na dijelu brze pruge čime su se stekli uslovi da brzina vozova bude vraćena sa 160 na maksimalnih 200 kilometara na sat, odnosno kako je to projektovano redom vožnje.

Ali, otada do danas nije do kraja razjašnjeno kako je došlo do loše geometrije kolosjeka i kako je uz takav propust pruga puštena u saobraćaj.