Više od 44.000 državljana Crne Gore školuje se i radi u inostranstvu

Trend "odliv mozgova" dugogodišnji je problem crnogorskog društva. Prema podacima popisa stanovništva preko 44.000 državljana Crne Gore školuje se i radi u inostranstvu, od čega je najviše onih između 20 i 29 godina starosti. Kao razlog za odlazak, najviše njih navodi društveno političku situaciju, nizak životni standard i slabe prilike za rad. Iz nevladinih organizacija poručuju da je ključ u rukama donosioca odluka.

Društveno politička situacija u Crnoj Gori - problemi u javnoj upravi, vladavini prava, zdrastvenom i obrazovnom sistemu, glavni su razlozi zbog kojih se mladi odluče da napuste domovinu, pokazala su istraživanja Organizacije crnogorskih studenata u inostranstvu. Pristup tržištu rada drugorangiran je motiv za odlazak mladih, a prema poslednjim podacima od 44 hiljade onih koji žive i rade u inostranstvu su mladi dobi između 20 i 29 godina.

- Marginalizacija određenih zanimanja, te smanjen pristup prilikama za usavršavanje. Tek na trećem mjestu nalazi se životni standard i niska primanja, na četvrtom nalazi se želja mladih da istraže kvalitetnije obrazovne sisteme, dok se na petom mjestu našla želja za upoznavanjem svijeta i novih kultura - kazala je za Gradsku RTV, Katarina Gačević iz Organizacija Crnogorskih studenata u inostranstvu.

Nepovoljan položaj mladih i nezadovoljstvo životom iz godine u godinu postaje sve izraženije, pa tako 50% njih želi da napusti Crnu Goru, podaci su istraživanja Centra za građansko obrazovanje.

- Institucije sistema su ključne, koje moraju da stvore atmosferu u kojoj su mladi ljudi prepoznati kao veliki resurs u ovom društvu. U redu je poći i školovati se sa strane, u redu je poći i pokupiti neka znanja i vještine koji naš sistem ovdje ne može da im pruži, ali je važno da im osiguramo mjesto u društvu kad se oni vrate - napoominje Miloš Knežević, koorinator za razvoj u Centru za građansko obrazovanje.

Prilike za odlazak u inostranstvo postale su sve dostupnije, a veliki broj onih koji ih iskoristi ne želi da se vrati u Crnu Goru.

- O povratku u Crnu Goru u nekom trenutku, razmišljalo je 60% naših ispitanika, dok 86% ispitanika želi da na neki način doprinese razvoju Crne Gore, ali ne žele da to pod svaku cijenu bude iz Crne Gore već iz inostranstva. Kada govorimo o razlozima zašto žele ili ne žele da se vrate, razlozi zašto ne su vrlo slični onima zbog kojih odlaze. Tu imamo nedostatak poslovnih prilika, zatvorenost našeg društva za promjene - objašnjava Gačević.

Iz Centra za građansko obrazovanje kažu da povratak u domovinu otežava i činjenica da mladi tada vide da je domaći obrazovni sistem stvorio hiperproduckiju raznih profila koji ne mogu da nađu adekvatno zanimanje.

- Po podacima dobijenih popisom stanovništva crnogorsko društvo stari i mladi sve više odlaze, a civilni sektor institucijama sistetam na to ukazuje godinama - poručuje Knežević.

Rješenje je, saglasni su Gačević i Knežević, u rukama donosioca odluka koji moraju zaustaviti trend "odliva mozgova".