U Crnoj Gori prošle godine izdato više od 30.000 dozvola za rad za strance

Crna Gora u saradnji sa GIZ-om radi na Nacrtu zakona o stalnom sezoncu i trudimo se da najbolje prakse iz Srbije i Hrvatske implementiramo i kod nas, rekla je mistarka za rad, zapošljavanje i socijalni dijalog Naida Nišić.

- Težimo tome da sredimo tržište rada, da ga otvorimo u skladu sa standardima EU, a da pri tom zadržimo naše državljane - kazala je Nišić na panelu "CORE days" konferencije, koju organizuje Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED), uz podršku Švedske i Njemačke Vlade, a u saradnji sa Partnerstvom za konkurentniji region.

Dodala je da se Crna Gora susreće sa nedostatkom radne snage i samo prošle godine izdato je više od 30.000 dozvola za rad za strance, dok je na evidenciji nezaposlenih bilo 38.000 njenih državljana.

- Nadamo se da će Zakon o stalnom sezoncu pomoći kako poslodavcima, da one zaposlene koji dolaze iz stranih zemalja, a koji su kvalitetni, vežu za sebe, tako i našim državljanima da svoj posao prije svega potraže u Crnoj Gori - rekla je ona.

Kada je riječ o Srbiji, saopšteno je iz NALED-a, broj elektronski registrovanih sezonskih radnika u poljoprivredi, za nepunih šest godina, od kada je započeta reforma sezonskog zapošljavanja, dostigao je skoro 100.000.

Portal i aplikaciju koji to evidentiraju do sada je koristilo oko 900 poslodavaca, a oni su na ime poreza i doprinosa za angažovane radnike u budžet uplatili 1,9 milijardi dinara.

Portal "Sezonski radnici" čiju je izradu inicirao NALED, uz podršku Njemačke razvojne saradnje, koju sprovodi GIZ, funkcioniše od 2019. i omogućava jednostavnu, dnevnu prijavu radnika. Portal je tada u potpunosti preuzela Poreska uprava, a broj prijavljenih sezonaca iz godine u godinu raste, pa ih je tako tokom 2019. bilo oko 28.000, a tri godine kasnije 49.000.

Ovi podaci pokazuju da je reforma imala značajan uticaj na suzbijanje sive ekonomije i nelegalnog poslovanja, jer je prema procjenama broj radnika angažovanih na crno u poljoprivredi, prije uspostavljanja elektronskog sistema prijavljivanja, iznosio više od 90%, rečeno je na konferenciji.

- Prije početka reforme, ugovor je imalo tek nešto više od 3.500 radnika, od broja angažovanih sezonaca u poljoprivredi Srbije, za koje se procjenjuje da ih ima između 65.000 i 80.000 - rekla je projektna menadžerka GIZ Amira Omanović.

Zakon o pojednostavljenom radnom angažovanju na sezonskim poslovima u određenim djelatnostima, koji se primjenjuje od 2019, pokazao se, kako je navela, kao dobro rješenje za suzbijanje sezonskog rada na crno, od čega korist imaju svi, a šaltere institucija zamijenila je prijava putem portala.

To je, prema njenim riječima, omogućilo poslodavcima, po prvi put i fizičkim licima, domaćinstvima, ne samo firmama, da prijave sezonce za svega nekoliko minuta i obaveze prema državi izmiruju samo za one dane za koje su radnici zaista i radili. Ovaj zakon, naglasila je Omanović, puno je pomogao i zaposlenima, jer osim naknade za rad, sada ostvaruju i pravo na penzijsko i osiguranje u slučaju povrede na radu.

Pojednostavljeni sistem prijave sezonaca u Srbiji uskoro bi, kako je navedeno, mogao da postane i uspješna regionalna praksa jer GIZ i NALED, kroz CORE partnerstvo koje je i osnovano kao platforma za dijalog i najbolja reformska rješenja za održivi Zapadni Balkan, pružaju podršku vladama država u regionu da dobre prakse prenesu na ostatak zapadnobalkanske šestorke.

Pomoćnik ministra rada, zapošljavanja, boračkih i socijalnih pitanja Srbije, Zoran Martinović, najavio je ponovo aktiviranje radne grupe kako bi se donio propis koji bi omogućio da se sezonci i u drugim sektorima prijavljuju putem portala.