Najveći projekti za koje Srbija predlaže EU finansiranje - 3 mlrd EUR samo za pruge

Na indikativnoj listi projekata koje je Srbija predložila za EU finansiranje nalazi se i izgradnja dvosmjernog gasovoda Niš – Velika Plana – Batajnica – Horgoš sa kompresorskim stanicama u Batajnici i Batočini.

Projekat čija se vrijednost procjenjuje na 720 mil EUR, predstavlja glavni dvosmjerni gasovod sjever-jug a procjenjuje se da će omogućiti povećanje sigurnosti snabdevanja sa punim korišćenjem interkonektora između Srbije i Bugarske, odnosno Sjeverne Makedonije.

U Agendi stoji da je ove godine započeta priprema projektno-tehničke dokumentacije, kao i da će datum završetka "biti definisan".

Što se tiče ostalih projekata iz oblasti energetike, za EU podršku kandidovani su rekonstrukcija hidroelektrane (HE) Potpeć sa izgradnjom četvrte proizvodne jedinice, zatim projekat reverzibilne hidroelektrane u Zvorniku, kao i projekti izgradnje solarnih elektrana Kolubara A i Morava.

- Solarna elektrana Kolubara A će biti locirana u širem području naselja Veliki Crljeni. Očekuje se da će proizvoditi skoro 95 GWh električne energije i doprineti smanjenju emisije ugljen-dioksida za približno 110.000 tona CO2 godišnje u poređenju sa ekvivalentnom proizvodnjom u termoelektranama - stoji u obrazloženju.

Solarna elektrana Morava će biti locirana u širem području naselja Svilajnac, a očekuje se da će proizvoditi skoro 60 GWh električne energije.

Ukupna vrijednost investicije u solarnu elektranu Kolubara A iznosi 80,1 milion evra, a u Moravu 50,13 mil EUR.

Jedan od najvrijednijih projekata sa indikativne liste Reformske agende je i izgradnja i opremanje BIO4 kampusa. Taj projekat, kako je obrazloženo, obuhvata infrastrukturne radove za izgradnju i opremanje kompleksa u kome će biti smješteno sedam fakulteta i devet instituta, kao i deo IKT Naučno-tehnološkog parka Beograd i firme iz navedenih oblasti. Kampus će takođe uključivati sedam centara sa izuzetnom infrastrukturom, kao i kongresne i multimedijalne prostore sa pratećim objektima.

Ukupna vrijednost investicije je 795,83 mil EUR, a predviđeni vremenski okvir za realizaciju počeo je da teče 2023. i traje do 2027. godine.

Evropska komisija će, kako je najavljeno u saopštenju povodom usvajanja Reformske agende, sada pristupiti potpisivanju ugovora o zajmu i instrumentu sa korisnicima (uključujući i Srbiju), koji će uključivati obaveze za korisnike da preduzmu odgovarajuće mere za sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje prevara, korupcije, sukoba interesa i nepravilnosti koje utiču na finansijske interese Unije.

Paralelno, korisnici mogu da zatraže isplatu sredstava za predfinansiranje do sedam odsto njihove ukupne indikativne alokacije predviđene u okviru Instrumenta.

Isplata predfinansiranja zavisiće od stupanja na snagu ugovora o instrumentu i o zajmu, kao i uz poštovanje preduslova koje će Komisija pratiti prije svake isplate.