Koliko ljudi u regionu kupuju preko interneta - Za brži razvoj onlajn kupovine unaprijediti i ostale elektronske servise

E-commerce jedan je od svojevrsnih zamajaca digitalizacije društva. Preduslov za razvoj internet trgovine je digitalna pismenost društva, a podaci pokazuju da u regionu od 85 do 90 odsto ljudi koristi internet, što se ne razlikuje mnogo od EU, gdje je to 93%.

- Što se e-commerca tiče, u Crnoj Gori je makar jednu ovakvu transakciju tokom prošle godine napravilo 30% stanovnika starosti od 16 do 64 godine, u Albaniji i BiH 40%, a u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji oko od 55 do 60%. Ovaj procenat u EU je iznosi preko 70% i još postoji značajan jaz koji moramo preći. Mi smo na Zapadnom Balkanu kulturološki jako slični, pa se postavlja pitanje zašto dolazi do ovih međusobnih razlika - kazala je izvršna direktorica Glovo Montenegro Bojana Radović.

Kako je saopšteno iz Privredne komore, poslednji panel na Konferenciji o ekonomiji Montenegro 2024 bio je posvećen budićnosti e-commerca na Zapadnom Balkanu.

Branimir Bukilić, predsjednik Odbora udruženja ICT Privredne komore Crne Gore, kazao je da države gdje je e-commerce jako dobro zastupljen imaju dodatne razvijene elektronske servise, bilo da se odnose na vladine ili e-banking usluge.

- Kada bi ovakvi servisi bili kod nas razvijeniji i e-commerce bi bio zastupljeniji - cijeni on.

Bukilić ističe da e-commerce povlači i tehnološku, odnosno tranziciju u obrazovnom kontekstu.

- Moramo biti svjesni da dolaskom e-commerca moramo promijeniti poslovanje i prilagoditi ga potrebama tržišta, koje je sve više prebačeno na male ekrane mobilnih uređaja. Biznisi moraju da budu svjesni potrebe transformacije koja predviđa ulaganja u napredne tehnologije, aplikacije, edukaciju zaposlenih - rekao je Bukilić.

Naglašava da na e-commerce utiče legislativa, ali i njen izostanak koji stvara bojazan za ljude iz biznisa šta smiju u ovoj oblasti a šta ne, pa Bukilić poziva državu da zakonsku proceduru učini što transparentnijom.

Nikola Pelević, izvršni direktor kompanije Đak Sport Crna Gora, istakao je ključne izazove koji utiču na razvoj e-trgovine u Crnoj Gori, naglašavajući direktne i indirektne faktore koji doprinose sporijem napretku.

- Prvi problem je sam obim tržišta, odnosno mala baza korisnika u Crnoj Gori. To je brojka koja se ne može zanemariti, jer mala populacija direktno utiče na potencijal tržišta - rekao Pelević.

Prema njegovim riječima, drugi izazov je motivacija korisnika da kupuju online umjesto u prodavnicama.

- Zbog geografskih karakteristika i tehničkih i logističkih prepreka, korisnici jednostavno nemaju veliku potrebu da naručuju online. U zemljama sa većim brojem stanovnika, e-trgovina se brže razvija upravo zbog većeg tržišta i bolje razvijene logističke infrastrukture - istakao je on.

Pelević je takođe istakao ulogu tehnologije i digitalnih kanala u modernom poslovanju.

- Glavna prednost digitalnog pristupa je tržišna penetracija, odnosno lakši prodor do korisnika. Jako je važno da imate kompletan e-commerce ekosistem koji će vam omogućiti da doprete do korisnika s proizvodom koji mu je potreban. Kada se ovakav sistem uspostavi, možete očekivati stabilan i dugoročan rast - zaključio je Pelević.

Nemanja Kandić, E-commerce & Digital konsultant kompanije Alta Solution iz Beograda, istakao je da trgovci, privreda i institucije treba da rade na povjerenju građana kada je riječ o e-commercu.

- Treba izgraditi povjerenje ljudi da neće biti prevareni, da im novac neće biti izgubljen, a identitet pokraden. Jedan od najvećih izazova je strah od nepoznatog. Druga stvar je promjena kadra koji će to da vodi. Izazov je i što ne postoji formalno obrazovanje u oblasti e-commerca - istakao je Kandić.

Kao najveću prednost e-commerca, Kandić ističe mogućnost upoznavanja svojih kupaca kroz praćenje demografskih podataka i njihovih kupovnih navikama.

- Retail koji ne koristi Google analitiku o ponašanju korisnika slobodno može da proda svoj biznis. Najpozitivnija stvar e-commerca je što se mogu mjeriti različiti podaci. Svi ti podaci su vrlo upotrebljivi i mogu dovesti do ozbiljne uštede i olakšati ulazak na novo tržište bez obzira na jezičke barijere. Moramo se prilagođavati na lokalne navike potrošača - dodao je Kandić.