Švajcarska i Italija moraće da prekroje djelove svoje granice - Razlog je topljenje lednika

Prve asocijacije na scenario u kojem se granice među državama prekrajaju najčešće su - nasilno zauzimanje određene teritorije, međunarodni ugovori nakon rata ili pak mirna prodaja zemlje kao kada su davne 1867. godine Amerikanci od Rusa otkupili Aljasku. Ali u doba klimatskih promjena, javlja se jedan veoma poseban slučaj koji bi mogao da služi kao upozorenje koliko su ljudi narušili planetu sagorijevanjem fosilnih goriva: Švajcarska i Italija moraće da preoblikuju dio granice na Alpima usljed otapanja lednika, piše portal Klima 101.

Dvije države dogovorile su se da promjene granicu u blizini kultnog vrha Materhorn, jednog od najviših alpskih vrhova, na visini od skoro 4.478 metara, koji je poznat po svom gotovo simetrično piramidalnom obliku i gleda na popularnu švajcarsku skijašku destinaciju Cermat.

Veliki djelovi švajcarsko-italijanske granice definisani su naslagama leda i snijega.

- Sa topljenjem lednika, ovi prirodni elementi evoluiraju i redefinišu nacionalnu granicu - istakla je vlada Švajcarske u saopštenju tim povodom.

Granica na Alpima mijenjaće se u regionu Plato Rosa, kod planinarskog doma Karel i na planini Goba di Rolin, a nova teritorijalna podjela u skladu je sa ekonomskim interesima obje države. Švajcarska i Italija su dogovor postigle još prošle godine, a švajcarske vlasti su promjene nedavno i odobrile. Isti proces u toku je i kod Italijana.

Prema najavama, kada se to okonča i obje strane potpišu sporazum, on će biti objavljen i dostupan javnosti.

U svjetlu klimatskih promjena, Evropa je zapravo kontinent koji se najbrže zagrijava, konkretno duplo brže od globalnog prosjeka od osamdesetih godina dvadesetog vijeka.

U Švajcarskoj, posljedice se osete i kroz ubrzano otapanje leda: naučni proračuni pokazuju da je tokom samo protekle dvije godine, 2022. i 2023, nestalo 10% zapremine tamošnjih lednika. Kako se dalje navodi, to je ekvivalentno količini izgubljenoj u mnogo dužem periodu u nešto daljoj prošlosti.

Međutim, ovaj trend primjećuje se na mnogo širem prostoru… Primjera radi, turisti u francuskom gradiću Šamoniju od prošle zime pomoću žičare mogu se približiti glečeru, Mer de Glas, i maltene uživo svjedočiti njegovom topljenju: najveći lednik u Francuskoj i drugi najveći na Alpima svake godine stanji se za oko šest metara.

Po svemu sudeći, to su samo najave još sumornije budućnosti - čak i u slučaju da zauzdamo porast temperature na planeti na 1,5 °C, što nam je trenutno van domašaja, jedna studija predviđa da bi do kraja vijeka mogla da nestane polovina svjetskih glečera koji su izuzetno bitni rezervoari zamrznute vode.

Kako je glaciolog Matijas Has ocenio za CNN, pomeranje nacionalnih granica jedan je "mali sporedan efekat" topljenja lednika. Ali kada ljudi vide da to "utiče na našu mapu svijeta", promjene postaju mnogo vidljivije.

Vlada Švajcarske

Matijas Has

Plato Rosa

Goba di Rolin

Šamoni

Mer de Glas

granica Švajcarske i Italije

Alpi

planinski vrh Materhorn

Cermat

granica na Alpima

lednici

topljenje lednika

glečeri