Kako su skupocjeni persijski tepisi u Ministarstvu turizma posvađali Grke

Odluka ministarke turizma Grčke Olge Kefalojani da svoj kabinet ukrasi persijskim tepisima od 18.000 EUR izazvala je ovih dana polemiku u grčkoj vlasti, ali i medijima i javnosti. Dok jedni smatraju da je to rasipanje, kolege ministri je brane jer, kažu, mora da vodi računa o imidžu zbog gostiju iz inostranstva. Zvanični predstavnik vlade se slaže jer je turizam ove godine ostvario značajan prihod od preko 22 mlrd EUR i važno je da sve izgleda reprezentativno, ali da, kako je Pavlos Marinakis rekao novinarima, "treba obazrivo raspolagati sredstvima, posebno kada je riječ o novcu poreskih obveznika".

Dio medija, opet, sa dozom ironije kaže da "kupovina skupih tepiha nije nezakonita, jer ako je zemlja prije desetak godina bila na granici bankrotstva, to ne znači da kabineti danas treba da izgledaju otrcano".

Međutim, iako je poslednjih godina grčki uspon ekonomije od dva odsto iznad evropskog prosjeka blago povisio životni standard, a premijer Kirijakos Micotakis sunarodnicima galantno obećao bolje uslove života, "minimalac" od 950 EUR, prosječnu platu od 1.500 EUR, povišice u zdravstvu, državnoj službi, veća primanja penzionerima, porodicama sa više djece, povoljne kredite mladim bračnim parovima za sticanje krova nad glavom, kako je onda Grčka ostala druga najsiromašnija zemlja u Evropi. Kako je moguće da istovremeno postoji oporavak i sve dublje siromaštvo, o čemu svjedoče zvanični podaci Eurostata, pitaju se ovdašnji mediji.


Uspon ekonomije, naročito turizma, koji je najveći pokretač privrede, malo je poboljšao situaciju, ali je standard i dalje niži nego 2009, kada je BDP po glavi stanovnika bio blizu evropskog prosjeka. Posljedice jedne od najtežih finansijskih kriza, surova štednja koju su naciji nametnuli evropski povjerioci, prisilili su zemlju da smanji potrošnju i poveća poreze kako bi osigurala spas od MMF-a i EU.

Podaci Evrostata kažu da je statistika alarmantna, jer se i pored rasta ekonomije, siromaštvo nije smanjilo. Čak 26,1 odsto stanovništva, odnosno više do 2,5 miliona Grka u 2023. bilo je na ivici siromaštva ili čak u potpunoj nemaštini. Mjerilo za takvo kategorisanje jeste godišnji prihod po pojedincu od 6.030 EUR ili 12.663 EUR za četvoročlano domaćinstvo sa dvoje djece mlađe od 14 godina. U ovoj statistici siromaštva zabrinjava činjenica da je riječ o velikom broju mladih od 18 do 24 godine i da je cifra dvostruko veća od evropskog prosjeka.

Micotakisova vlada čini napore da se ukupna slika popravi - od subvencije za struju i gas, strogo kontrolisanih potrošačkih korpi, provjera cijena u supermarketima, pomoć siromašnim porodicama, boljih uslova u zdravstvu, obrazovanju... Nažalost, svakodnevica to začas izbriše kad se pojave vijesti da je šestoro ljekara i farmaceuta kroz pronevjeru recepata državu oštetilo za 3 mil EUR, ili da je grupa biznismena iz sfere prehrane i ugostiteljstva utajila 30 mili EUR, da je 140 mil EUR "oprano" kroz nepostojeće firme... U tom kontekstu, kupovina tepiha za Ministarstvo turizma je zanemarljiva suma iz aspekta onih koji nisu u grupi siromašnih Grka.

Vlada Grčke

Ministarstvo turizma Grčke

Kirijakos Micotakis

Olga Kefalojani

Pavlos Marinakis

persijski tepisi

državna uprava Grčke

grčka ekonomija

inflacija u Grčkoj

grčki standard

siromaštvo u Grčkoj