Predviđene mjere uticaće na tržište rada - Umjesto ograničavanja marži stvoriti uslove za rast produktivnosti
Izvor: eKapija
Petak, 06.09.2024.
12:01
Petak, 06.09.2024.
12:01
(Foto: Robert Kneschke/shutterstock.com)
Vujović je učestvovao u radu 31. sjednice Odbora za ekonomiju, finansije i budžet u cilju predstavljanja stavova privrede na set predloga zakona kojima su planirane reforme definisane Nacrtom fiskalne strategije Crne Gore za period od 2024. do 2027. godine.
Kako je saopšteno iz Komore, on je, uz afirmativnu ocjenu snižavanja troškova rada za privrednike, podsjetio na par vrlo značajnih činjenica.
- Rast zarada koji je veći od rasta produktivnosti neminovno dovodi do povećanja cijena, odnosno inflacije, a indirektni efekti ipak će dovesti do povećanja budžeta za zarade kod poslodavaca jer će se, po osnovu hijerarhije i sistematizacije radnih mjesta, zarade morati svima procentualno povećati, kako bi se zadržao dobar kadar - kazao je Vujović.
Predviđenim mjerama, dodao je, utiče se na tržište rada, a privrednici upravo kao glavnu biznis barijeru navode nedostatak radne snage.
- Ovim mjerama povećaće se i zarade u javnom sektoru, koje su veće nego u privredi, što dovodi do odlivanja kadrova iz privatnog u javni sektor. Paradoksalno, ali je tako i privreda mora da obezbijedi zarade i sebi i javnom sektoru - smatra Vujović.
Kako je ukazao, primjena kreiranih politika prije par godina dovela je do inflacije, ali se tada krene u stigmatizaciju privrednika. Pa se protiv njih Vlada bori ograničavanjem marži, dok analiza koju je uradio tim profesora sa Ekonomskog fakulteta u Podgorici pokazuje da ograničavanje marži ne kreira deflaciju.
- To je dokazano i u sličnim akcijama u regionu. Analiza je dostupna Vladi, treba da se prouči i razmotre njeni nalazi - poručio je.
Ključno je, ističe Vujović, razvijati sistem koji će omogućiti veću produktivnost rada, jer administrativni potezi bez rasta produktivnosti neće dati očekivane rezultate. Razlog inflacije u prethodnom periodu Vujović je potkrijepio egzaktnim podacima:
- Naime, u 2023. rast zarada u trgovini u odnosu na 2021. bio je 30%, u istom periodu rast uvoznih cijena je bio 29,1% a rast produktivnosti svega 4%!
Tagovi:
PKCG
Odbor za ekonomiju finansije i budžet
Fiskalna stategija
ograničenje trgovačkih marži
snižavanje cijena
inflacija
tržište rada
produktivnost rada
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora