Produbljuje se kriza u evropskoj hemijskoj industriji - Uz skupe energente, pogoršava je i Kina
Ilustracija (Foto: Aykut Erdogdu/shutterstock.com)
Zbog nedostatka domaće potražnje, Kina bilježi rekordan izvoz hemikalija, što utiče da cijene ovih proizvoda u Evropi padaju. Procjenjuje se da hemijska industrija neće izaći iz ekonomske krize 2024.
Ovo pokazuje analiza podataka koju su sproveli konsultantska kuća ICIS i Handelsblat. Kina bilježi prekomjernu proizvodnju osnovnih hemikalija, kao što je plastika, a zbog toga su posebno pogođene Evropa i Njemačka.
Prema ICIS-u, Kina je pustila u rad ogromne količine novih kapaciteta od 2020. godine i sada se sve više gura na globalno tržište. Međutim, potražnja je tamo i dalje slaba, jer nije došlo do očekivanog globalnog oporavka privrede.
Ta situacija vrši pritisak na cijene, a time i na profitne marže proizvođača osnovnih hemikalija. Najveća njemačka hemijska kompanija BASF suočava se sa problemima, kao i njeni konkurenti u Evropi.
BASF proizvodi velike količine osnovnih hemikalija i plastike za globalno tržište i za sopstvenu preradu. U drugom kvartalu 2024. BASF je zabilježio pad cijena za skoro sve osnovne proizvode, od kojih su neki bili i dvocifreni. Neto profit kompanije pao je za 18%, a pominje se rizik daljeg pada cijena.
BASF je već odgovorio na ekonomske probleme programom uštede od milijardu evra, uključujući ukidanje radnih mjesta. Ovo je posebno pogodilo matičnu fabriku kompanije u Ludvigshafenu, u kojem su ranije već zatvoreni neki pogoni. Uprava je već nagovijestila da bi moglo doći do daljeg smanjenja proizvodnje.
BASF je odličan primjer trenutnih problema hemijske industrije - više cijene gasa su znatno poskupile energetski intenzivnu proizvodnju u Njemačkoj. Iako su cijene struje i gasa nedavno ponovo pale, prema proračunima ICIS-a, one su i dalje iznad dugogodišnjeg prosjeka između 2012. i 2020. godine.
BASF je u drugom kvartalu 2024. godine prijavio promet od 16,1 mlrd EUR, 1,2 milijarde manje nego u istom periodu prošle godine.
Ovaj konkurentski nedostatak posebno utiče na proizvođače u trenutnoj ekonomskoj krizi. Prodajne cijene za velike površine osnovnih hemikalija su niske, a globalni višak kapaciteta je visok. Iskorišćenost postrojenja je u nekim slučajevima na nerentabilnom nivou ispod 70 odsto. Handelsblat piše da izlaz iz krize nije ni na vidiku.
ICIS govori o "savršenoj oluji" za industriju koja će se vjerovatno nastaviti još neko vrijeme. Tržišni stručnjaci ne očekuju da će se globalni višak kapaciteta u osnovnim hemikalijama brzo smanjiti – naprotiv: 2024. dostići će rekordnih 222 miliona tona i nastaviće da raste 2025. godine.
Naročito u Kini, u narednim godinama planiraju se dalji veliki petrohemijski kompleksi. Zemlja već dobrih deset godina masovno širi svoje hemijske kapacitete jer želi da bude samodovoljnija u svojoj ekonomiji. Međutim, poslednjih godina je pokrenuto daleko više kapaciteta nego što je potrebno na tržištu.
To pokazuju podaci rejting agencije S&P za dva važna materijala – polipropilen i polietilen. Oba se široko koriste kao za pakovanje, na primjer. Do 2019. potražnja u Kini je rasla čak i brže od nove ponude tamo. Nakon toga se tržište okrenulo: kapaciteti u Kini su rasli dva do tri puta brže od potražnje u zemlji.
Ova prekomerna ponuda sada je "poplavila" tržišta van Kine. U 2023. godini zemlja je već izvezla hemikalije i plastiku u vrijednosti od 260 mlrd USD, dva i po puta više nego 2016, pokazuju statistike Svjetske banke.
Proračuni Handelsblata pokazuju da se kineski hemijski izvoz sve više sliva na evropsko tržište. U 2011. i 2016. godini, oko 20% izvoza hemikalija iz Kine otišlo je u Evropu. U 2021. ovaj broj je već iznosio 25%.
Posebno je uspješan izvoz osnovnih hemikalija. Smatra se da su oni uglavnom zamenljivi proizvodi kojima se trguje širom svijeta po sličnim cijenama. Troškovi proizvodnje su zato ključni kada je u pitanju konkurentnost – a oni su niži u Kini nego u Evropi. ICIS navodi da kineska dominacija u određenim ključnim hemikalijama brzo raste.
Dva važna faktora stoga utiču na osnovne evropske hemikalije - jeftin uvoz iz Kine dolazi na tržište, primoravajući evropske proizvođače da smanje svoje cijene, a s druge strane, troškovi proizvodnje su veći zbog skupe energije.
Posljedice su već očigledne - Evropa je sve manje sposobna da se snabdijeva osnovnim petrohemijskim proizvodima. Oko 56% hemikalija koje se uvoze u Evropu dolazi iz ovog segmenta. U 2017. ova cifra je iznosila 47%, prema podacima Evropskog saveta hemijske industrije.
Kriza primorava kompanije da zatvore fabrike. Prema podacima ICIS-a, planirano je ili je već sprovedeno zatvaranje 40 pojedinačnih pogona, a više od polovine ovih projekata gašenja je u EU i Velikoj Britaniji.
Analitičari očekuju da će oporavak hemijske industrije biti mnogo sporiji nego u prethodnim krizama i da bi mogle proći godine dok rastuća tražnja ne premaši višak ponude. Analitičari smatraju da su dalje smanjenje kapaciteta i zatvaranje fabrika na lokacijama sa visokim troškovima gotovo neizbježni.
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora