Crna Gora godišnje baci 50.000 tona hrane

Tokom ljetnjih mjeseci, Crna Gora se suočava s povećanim izazovima u oblasti bezbjednosti hrane, usljed pojačanog uvoza i intenzivne domaće proizvodnje voća i povrća. Direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković naglašava da izvještaji laboratorija ukazuju na značajan broj vraćenih ili uništenih primarnih, odnosno svježih poljoprivrednih proizvoda, kao i znatne količine prerađene hrane biljnog i životinjskog porijekla. Saopštio je da je Inspekcija Uprave za pet mjeseci zabranila stavljanje u promet 300 tona hrane.

U nastojanju da očuva visoke standarde bezbjednosti hrane, Đaković apeluje na građane da kupuju domaće proizvode, jer time ne samo da podržavaju domaću ekonomiju već biraju proizvode koji su prošli manje tretmana prerade, što garantuje veći kvalitet i bezbjednost.

- I uvoz i domaća proizvodnja su u toku ljetnjih mjeseci pojačani zbog činjenice da je tada i povećan broj ljudi koji borave u Crnoj Gori, kao i intenzivne primarne poljoprivredne proizvodnje voća i povrća. Kroz izvještaje o ispitivanju koje dobijamo od naših laboratorija možemo reći da je najviše bilo vraćenih ili uništenih primarnih (odnosno svježih) poljoprivrednih proizvoda, ali i značajne količine prerađenih kako biljnog, tako i životinjskog porijekla - kazao je Pobjedi Đaković, dodajući da zbog kontrole ljetnje turističke sezone, kao i povećanog broja kontrola u toku ljetnjih mjeseci izvještaje za ovaj period donose po okončanju kontrole turističke sezone pa će se što je prije moguće naći dostupni na sajtu Uprave, kao i do sada.

UN procjenjuje da Crna Gora godišnje baci više od 50.000 tona hrane. Inspekcija Uprave je za pet mjeseci zabranila stavljanje u promet 300 tona hrane. Đaković građanima preporučuje da uvijek čitaju podatke sa etikete, pravilno rukuju i pripremaju hranu kod kuće, kao i da obavijeste Inspekciju u slučaju bilo kakvih nepravilnosti.

- Svi objekti koji posluju sa hranom u Crnoj Gori moraju biti upisani u registar naše uprave i samim tim tada postaju predmet naše kontrole. Plan službenih kontrola donosi se na osnovu procjene rizika za svaku grupu proizvoda koja se kontroliše, a na osnovu perioda godine kao i faktora rizika za tu grupu proizvoda, a u skladu sa zakonskim propisima. Za sve vrste proizvoda iz sva tri sektora naše uprave postoje različiti mehanizmi kontrole. Kontrola domaće proizvodnje kreće na početku procesa proizvodnje kroz sprovođenje obaveznih mjera iz programa zaštite zdravlja biljaka, sjemena i sadnog materijala, zatim programima zdravstvene zaštite životinja, i programima bezbjednosti hrane koje sprovodi uprava sredstvima opredijeljenim iz budžeta, dok za uvozne proizvode kontrola počinje na samom graničnom prelazu shodno pravilima iz ovih programa - objasnio je Đaković.

Uprava ima širok dijapazon nadležnosti za svaki tip proizvoda, a na osnovu specifičnosti postoji definisan mehanizam kontrole i ispitivanja.

Đaković napominje da su i većinu svojih propisa uskladili sa EU propisima i da bukvalno svakodnevno rade na tome jer je pregovaračko poglavlje 12 veoma zahtjevno.

- U 2024, kao i prethodnih godina, Vlada je budžetom predvidjela više od dva miliona eura za programe obavezne zdravstvene zaštite životinja. Procedure obavezne zdravstvene zaštite sprovode veterinarske ambulante na terenu. Saradnja sa Veterinarskom komorom Crne Gore je na veoma visokom nivou i sve procedure se sprovode uspješno. Realizacijom ovih programa obezbjeđujemo da naši poljoprivrednici uzgajaju zdrave životinje, a to znači i da imamo zdravo mlijeko i meso koje potiče sa domaćeg tržišta. Napomenuo bih i da je Specijalistička veterinarska laboratorija Crne Gore značajan partner naše uprave u borbi za zdravlje životinja - ističe Đaković.

Pored toga, kako napominje, korisnici su brojnih programa koje finansira Evropska komisija, EFSA (Evropska agencija za bezbjednost hrane) FAO, Svjetska banka, kao i mnogi drugi. Uspješno ih sprovode pa se kao rezultat odgovornog odnosa prema tim sredstvima otvaraju i novi programi koje dobijaju iz godine u godinu.

- Navešću samo rezultat vakcinacije divljih životinja iz vazduha - u Crnoj Gori od 2012. nije zabilježen nijedan slučaj bjesnila ni kod divljih ni kod domaćih životinja pa je WOAH (Svjetska organizacija za zdravlje životinja) proglasila Crnu Goru zemljom slobodnom od ove bolesti, a do kraja 2024. očekujemo da to učini i EK - naglašava Đaković.

Osim sa veterinarskim, veoma uspješnu saradnju imaju i sa drugim institucijama u ispitivanju kvaliteta i bezbjednosti hrane kao što su IJZ, CETI, Biotehnički fakultet i drugi koji svakodnevno u svrhu zaštite zdravlja građana rade veliki broj ispitivanja hrane i drugih uzoraka biljnog i životinjskog porijekla.

- Svi domaći proizvođači, bez obzira koju vrstu hrane proizvode, moraju biti upisani u naše registre ukoliko žele da plasiraju svoje proizvode na tržište i kao takvi ulaze u programe monitoringa naše uprave. Mogu se pohvaliti da nivo odgovornosti naših proizviđača raste iz godine u godinu. Naravno ima i onih koji nijesu na visini zadatka ili nijesu prošli odgovarajuće obuke pa se takvi proizvođači sankcionišu ili im se zabranjuje stavljanje proizvoda na tržište. Zabrana može biti i privremena do otklanjanja uočenih nepravilnosti - kaže Đaković.

A nepravilnosti, kako objašanjava, zavise od tipa proizvodnje, a tiču se prerade nepoštovanja dobre higijenske prakse, hladnog lanca, sledljivosti i drugih principa definisanih Dobrom higijenskom praksom (GHP) ili HACCP sistemom, dok se u biljnoj proizvodnji uočavaju problemi sa upotrebom sredstava za zaštitu bilja.

- Smatram, ipak, da su kvalitet i bezbjednost domaćih proizvoda veoma dobri. U određenim mjerama smanjili smo upotrebu pesticida na našem tržištu, ali sve je u odgovornosti proizvođača. Inspektori za hranu redovno obilaze i tržnice i pijace i uzimaju uzorke proizvoda i na taj način se vrši kontrola. Ponovo ističem da kontrola počinje još na njivi, od primarne proizvodnje - ističe Đaković.

Ove godine, naglasio je, iz Crne Gore izvezene su velike količine voća i povrća, najviše grožđa, lubenice i mladog krompira, ali i drugih kultura. Uprava je prilikom izvoza uzimala uzorke svih ovih proizvoda i nigdje nije registrovana prekomjerna upotreba pesticida, kao ni korišćenje nedozvoljenih sredstava.

- Mislim da ovaj podatak dovoljno govori da odgovornost proizvođača raste. Preporučujem potrošačima da prehrambene proizvode kupuju isključivo u registrovanim objektima, kod registrovanih proizvođača i distributera jer samo na taj način mogu kupiti bezbjedan proizvod. Preporučujem da posjete "Kutak za potrošače" Uprave i tamo nađu set dobrih savjeta u vezi sa bezbjednošću hrane. Apelujem na potrošače da svaku nepravilnost prijave našoj upravi i garantujem da ćemo postupiti po svakoj utemeljenoj prijavi - kaže Đaković.

Moli građane da kupuju što više domaćih proizvoda i da na taj način pomažu jačanje domaće ekonomije i kupuju proizvode koji su prošli manje tretmana prerade, što garantuje i bolji kvalitet i bezbjednost ovih proizvoda.

Vladimir Đaković ističe da Uprava za bezbjednost hrane mora povećati broj svojih inspektora.

- Naši inspektori kontrolišu i granicu i unutrašnji promet. Kako se radi o specifičnom kadru prvenstveno mislim na doktore veterinarske medicine, ali i na kvalitetne inženjere prehrambene tehnologije i poljoprivredne inženjere. Teško je na tržištu pronaći ovaj kadar, ipak smo ove godine raspisali konkurse za nekoliko novih radnih mjesta. Preporuke svih misija EU, koje smo do sada imali u okviru pretpristupnih aktivnosti jesu da moramo povećati broj zaposlenih u našoj upravi, pa smo samim tim i ušli u izradu novog akta o unutrašnjoj sistematizaciji koji će biti završen u naredna dva mjeseca - poručuje Đaković.