MF intenzivno razmatra sve predloge i sugestije u cilju najbolje finalne verzije Fisklane strategije

Visok stepen otvorenosti i dijaloga u fazi izrade Fiskalne strategije Crne Gore za period od 2024. do 2027. godine rezultirao je nizom konstruktivnih predloga i kritika, koje Ministarstvo finansija uzima u obzir i razmatra kako da integriše u finalnu verziju dokumenta, u namjeri da ista, u okvirima mogućeg, obuhvati interese građana i privrede, a da istovremeno ne bude na štetu države.

Kako je saopšteno iz ovog resora, Nacrt Fiskalne strategije Crne Gore za period od 2024. do 2027. godine, između ostalog, predviđa poresku reformu, koja će podrazumijevati izmjenu seta zakona, što je, čini se, u javnosti izazvalo najviše interesovanja prethodnih dana.

- Kao jedna od mjera FS predložena je i izmjena Zakona o akcizama kojim će se predložiti povećanje visine akcize za mirna vina, čija visina bi iznosila 25 eura po hl, umjesto postojeće koja iznosi "0" eura po hektolitru. Istom se prvenstveno želi doprinijeti povećanju budžetskih prihoda po ovom osnovu, imajući u vidu da se njome oporezuje količina sadržanog alkohola koji se u ovom proizvodu kreće od 1,2vol.% do 15vol - naveli su.

Naime, kako su naveli, odredbama Zakona o akcizama su shodno EU Direktivi, propisane vrste alkoholnih pića na koja se plaća akciza, i to su pored ostalog i mirna vina.

- U odnosu na tvrdnje koje su se prethodnih dana mogle čuti u javnosti, gdje se ukazuje na visok nivo predložene akcize na mirna vina, ukazujemo da se predloženim mjerama Fiskalne strategija obezbjeđuje i smanjenje poreskog opterećenja na rad čime smo osigurali ujednačenost predloženih mjera iz FS, koje su predmet detaljnih analiza od strane svih zainteresovanih subjekata do kraja trajanja javne raprave - stoji u saopštenju.

Takođe, u odnosu na mjeru koja se odnosi na uvođenje dvije snižene stope PDV (7% i 15%), prema kojoj bi se na knjige, monografske i serijske publikacije, kao i dnevnu i periodičnu štampu primjenjivala stopa od 15%, ukazuju da je takođe u skladu sa odredbama Direktive EU 2006/112.

- Međutim, napominjemo da ćemo i po ovom osnovu, u postupku javne rasprave, razmotriti modalitete primjene snižene stope i predložiti najoptimalnije rješenje prilikom izmjena Zakona o porezu na dodatu vrijednost, koje su planirane tokom četvrtog kvartala tekuće godine - kazali su iz resora finansija.

Kada je riječ o priređivanju igara na sreću, naglasili su da je Crna Gora među rijetkim državama u okruženju koja u svom zakonodavstvu nema regulisan poreski tretman dobitaka od igara na sreću, te da su isto nacionalnim zakonima uredile Slovenija, Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina.

- Stoga je Ministarstvo finansija predložilo da se dobitak od igara na sreću smatra dohotkom koji će biti oporezovan po stopi od 15%. Predloženo zakonsko rješenje neće u poreskom smislu opteretiti priređivače igara na sreću, već će se iz ostvarenog dobitka od igara na sreću izdvajati dio koji pripada državi, a preostali iznos će se isplaćivati dobitniku - pojasnili su.

Cilj Ministarstva finansija je, navode, da se postigne dvostruki efekat, čiji rezultati će biti prepoznati kroz uvećanje budžetskih prihoda i smanjenje zavisnosti od kockanja, naročito kod mlađe populacije.

Napominju i da je Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica sveobuhvatan i tretira sve vrste prihoda koje građani ostvare, bez obzira na njihov izvor. Kako navode, smatraju da je ovaj izvor dohotka neopravdano ukinut 2015. godine, i pozivaju zainteresovane strane da iskoriste period javne rasprave i dostave Ministarstvu finansija, u naznačenom roku, obrazložene primjedbe, sugestije i komentare, u skladu sa Programom javne rasprave o tekstu Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica.

- Dakle, Ministarstvo finansija s punom pažnjom razmatra sve predloge koji, na račun nacrta teksta dolaze od strane zainteresovane javnosti, analizira ih i sagledava mogućnosti, kako da se oni koji se, tokom trajanja javne rasprave pokažu opravdanim, nađu u finalnoj verziji Fisklane strategije, koja je bazirana na strateškim ciljevima ekonomske politike i usmjerena na pametan, održiv i inkluzivan ekonomski rast, koji će se pozitivno odraziti na kvalitet života svih građana, stvaranje podsticajnog poslovnog i investicionog ambijenta, makroekonomsku i fiskalnu stabilnost - zaključuje se u saopštenju.