Brazil predlaže porez na milijardere kojim bi se moglo obezbijediti 230 mlrd EUR – Ko će prvi reći "ne"?

Monako - Poreski raj za bogataše (Foto: Matthias Mullie/Unsplash)

Predlog koji se neće svidjeti ultra-bogatima iznijet je na sastanku ministara finansija i bankara G20 zemalja u Rio de Žaneiru i, barem zvanično, još niko nije protiv. Ali, neke zemlje, predvođene SAD, smatraju da globalna inicijativa nije potrebna.

U zajedničkoj izjavi prošlog petka navedeno je da su se sve zemlje složile da "zajednički djeluju kako bi osigurale da ultra-bogati pojedinci budu efikasno oporezovani".

Nijedna vlada nije se izjasnila protiv poreza, rekla je Ana Toni, državna sekretarka za klimatske promjene u vladi Brazila.

- Naš osjećaj je da, moralno, niko nije protiv. Ali nivo podrške iz nekih zemalja je veći nego iz drugih - rekla je u intervjuu za Observer.

Samo oko 100 porodica širom svijeta bi bilo pogođeno predloženim porezom od 2%, dodala je. Najbogatijih 1% je dodalo 42 triliona dolara svom bogatstvu u poslednjoj deceniji, što je otprilike 36 puta više nego što je donja polovina svjetske populacije učinila.

Izvještaj francuskog ekonomiste Gabriela Zukmana, naručen od strane Brazila, otkrio je da milijarderi trenutno plaćaju ekvivalent od 0,3% svog bogatstva na ime poreza. Brazilski predsednik Luiz Injasio Lula da Silva nadao se minimalnom porezu od 2% na najbogatijih 3.000 milijardera, što bi moglo otključati između 184 milijarde i 230 mlrd EUR globalno svake godine.

Izvještaj navodi da bi ovaj novac mogao finansirati javne usluge poput obrazovanja i zdravstvene zaštite, pored borbe protiv klimatskih promjena.

Potreban globalni sporazum da bi se izbjegli poreski rajevi za ultra-bogate

Očekuje se da će ovo biti jedna od tema na Samitu G20 koji se održava u novembru u Rio de Žaneiru. Stručnjaci kažu da je potreban globalni sporazum kako bi se izbjeglo da bogataši pređu iz jedne zemlje u drugu, a neke zemlje postanu poreski rajevi za ultra-bogate.

Dženet Jelen, sekretarka američkog trezora, rekla je novinarima u Riju da SAD "ne vide potrebu" za globalnom inicijativom.

Ana Toni, državna sekretarka za klimatske promjene u vladi Brazila, saglasna je da ljudi nisu skloni globalnim porezima.

- I postoji pitanje kako implementirati globalne poreze - rekla je Toni dodajući ipak da je uvođenje i prikupljanje poreza globalno moguće, kao što su pokazali ministri finansija G7 koji su se dogovorili da uvedu minimalni korporativni porez od 15%.

Druge zemlje, uključujući Francusku, Španiju, Južnu Afriku, Kolumbiju i Afričku uniju - kontinentalnu uniju od 55 članica - podržavaju ovu inicijativu.

Podrška stiže i od ekoloških aktivista koji se nadaju da bi deo sredstava prikupljenih ovakvim porezom mogao biti korišćen za rješavanje klimatske krize.

- Često čujemo da nema dovoljno novca za rješavanje klimatske krize, koja bi mogla koštati trilione dolara svake godine. Ali oporezivanje superbogataša može početi da pokazuje da ima više nego dovoljno novca, samo ga treba preusmjeriti - kaže Kamila Žardim, specijalista za međunarodnu politiku za Greenpeace Brazil.

Suzana Ruiz, lider politike oporezivanja u Oxfam International, nazvala je predlog "ozbiljnim globalnim napretkom" u međunarodnoj poreskoj saradnji.

- Konačno, najbogatijim ljudima se kaže da ne mogu manipulisati poreskim sistemom ili izbjegavati plaćanje svog poštenog dijela.

Bogati postaju sve bogatiji

Prema proračunima Oxfama, bogatstvo milijardera je raslo tako brzo poslednjih godina da bi održavanje tog nivoa zahtijevalo godišnji porez od 12,8%. Drugim riječima, to bi iznosilo bilione dolara: dovoljno da se riješe globalni problemi koji su dugo smatrani nerješivim.

Podaci Oxfama pokazuju da je u dve godine nakon početka pandemije, najbogatijih 1% na svijetu zabilježilo 63% ekonomskog rasta. Kolektivno bogatstvo milijardera raslo je za 2,7 mlrd USD dnevno, dok su neki od najsiromašnijih ljudi na svijetu postajali još siromašniji. Između 2020. i 2023. godine, pet najbogatijih ljudi na Zemlji udvostručilo je svoje bogatstvo.

S druge strane, svaki od milijardera proizvodi, u prosjeku, milion puta više ugljen-dioksida nego prosječan građanin širom svijeta.