Zimska potrošnja struje u vrelim danima - Šta znači havarijska pozajmica?

Urednica portala "Energija Balkana" Jelica Putniković rekla je za RTS da Srbija puno ulaže u visokonaponsku mrežu, a dispečerski centar je na nivou evropskog. EPS, iako su neki remonti u toku, obezbjeđuje dovoljne količine električne energije, dodaje Putnikovićeva. U nekim ljetnjim danima potrošnja struje je na nivou zimske potrošnje. Objasnila je šta znači "havarijska pozajmica".

Deset dana je prošlo od trenutka kada su, zbog raspada elektroenergetskog sistema, bez struje ostali Crna Gora, Bosna i Hercegovina, djelovi Hrvatske i Albanije.

U međuvremenu, bilo je i objašnjenja, i savjetovanja, i obećanja. I ljeto je nastavilo po svome, pa su nam još dva mjeseca klime i rashladni uređaji neophodni.

Glavna i odgovorna urednica portala "Energija Balkana" Jelica Putniković rekla je, gostujući u Jutarnjem programu RTS-a da je to bila jedna od tema na panelima o energetici na Zlatiboru, ali i u međusobnim razgovorima stručnjaka, koji su razmjenjivali iskustva kako je to prevaziđeno.

Dodaje da su i naši stručnjaci takođe pričali o tome, a ono što je za tu temu bitno je da to može da se dogodi ne samo na Balkanu, već i u Evropi, a dešavalo se i u Americi.

- Znači, jednostavno, sklopi se niz kockica koje dovedu do ispada jednog dalekovoda i onda se sistemom spojenih sudova taj niz nastavi - onda je na dijelu umješnost dispečera u elektroenergetskim kompanijama - navela je Putnikovićeva.

To se kod nas nije dogodilo, kaže Putnikovićeva i navodi primjer da je iz Srbije isporučivana električna energija u Crnu Goru da im se pomogne. Sjever Crne Gore je, recimo, imao struju.

Odgovarajući na pitanje da li je do raspada energetskog sistema u regionu došlo zbog prevelike potrošnje struje u jednom trenutku i zbog slabog rada hidroelektrana na Zapadnom Balkanu, Putnikovićeva kaže da su to pretpostavke.

- Evropsko tijelo koje okuplja sve stručnjake analiziraće potencijalne uzroke, ali i korake šta je ko radio i u Crnoj Gori, u BiH i u Hrvatskoj. Hrvati su uspjeli da zaustave taj lančani niz. Ima raznih verzija. Pominje se i da je bio ispad dalekovoda između Grčke i Albanije, ne samo ovaj između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, tako da svakako je cijeloj priči doprinijela visoka temperatura, povećana potrošnja električne energije - napominje Putnikovićeva.

Ona ne bi prejudicirala ko je bio inicijalni krivac.

Srbija od 2000. godine puno ulaže u visokonaponsku prenosnu mrežu i ima dispečerski centar koji je na nivou evropskog. Elektroprivreda Srbije, iako su neki remonti u toku, obezbjeđuje dovoljne količine električne energije, dodaje Putnikovićeva.

Prema njenim riječima, nije bio problem u manjku električne energije u Srbiji.

Naši prenosni sistemi su svakako bolji od onih u Bosni i Hercegovini, istakla je Putnikovićeva.

- U Crnoj Gori nemaju dovoljno razvijenu mrežu, mada je Crna Gora povezana podmorskim kablom sa Italijom. Kada su svi povezani, onda jedni drugima mogu da pomažu. Hrvatska je na sjeveru bolja nego u Dalmaciji, gdje im se desio taj prekid - kaže urednica portala "Energija Balkana".

Putnikovićeva je rekla da Srbija ima energetske konekcije sa svima.

- Sa osam elektroenergetskih sistema imamo povezanost na tom visokom naponu, u planu je izgradnja još dodatnih kapaciteta, što je dobro i zbog buduće izgradnje reverzibilne hidroelektrane Bistrica i još nekih kapaciteta. Ali dobro je baš zbog toga da mogu da međusobno planiraju i potrošnju i ako baš treba - postoji u elektroenergetici pojam havarijska pozajmica - rekla je Putnikovićeva.

Ako jedan sistem ima dovoljno energije, može nekome u susjedstvu da pomogne, on će svakako isporučiti tim dalekovodima dovoljne količine struje da ne bi došlo do raspada sistema, objasnila je ona.

EPS se na neki način priprema za žarko ljeto u kojem će proizvodnja i potrošnja energije biti znatno veća.

- Otprilike je zimska potrošnja u nekim danima, klima-uređaji kao i grijalice ili peći na električnu energiju troše dosta električne energije. EPS se sada priprema za zimu - navodi Putnikovićeva.

Remonti su neophodni da ti kapaciteti budu spremni narednih 12 mjeseci da normalno proizvode električnu energiju, a ono što je dobro - EPS je povezan i sa berzama električne energije, i u Srbiji, i u Mađarskoj, i u Sloveniji.

Putnikovićeva je navela primjer da je u Mađarskoj prošlog mjeseca cena električne energije bila negativna.

- Jednostavno, velika proizvodnja iz obnovljivih izvora, iz vjetrogeneratora ili solarnih panela, dovela je do toga da je na mađarskoj berzi u nekim momentima cijena bila takva da su proizvođači plaćali, ili je berza plaćala, i više od 100 evra po megavatu, da neko preuzme tu struju, zato što nema dovoljan broj skladišta - ukazala je Putnikovićeva.

- Znači, da bi jedan sistem bio zaista siguran, potrebno je skladištenje viškova električne energije - kaže Putnikovićeva.

Ističe da je najbolje prirodno skladište akumulacija na reverzibilnim hidroelektranama i to je ono što Srbija sada radi planirajući izgradnju reverzibilne hidroelektrane "Bistrica".

U nekim danima potrošnja električne energije u Srbiji je na nivou zimske potrošnje.

Urednica portala "Energija Balkana" kaže da ne zna tačno kako je kojeg dana, ali navodi da je kod nas je najveća potrošnja u decembru, oko Svetog Nikole, što iznosi oko 100 megavata, a nekad i više.

- To su te količine struje koje su se preselile na neki način iz zimske u ljetnju potrošnju, jer ljudi mogu da priušte klima-uređaje na temperaturi od 40 stepeni - zaključila je Jelica Putniković.