Joković: Samo konkurentnost smanjuje uvoz hrane

Ukupan iznos nacionalnih sredstava koja se izdvajaju za poljoprivredu nije dovoljan, kazao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković u intervjuu za "Dan".

Kako je naveo Joković, Agrobudžet za 2024. godinu uvećan je u odnosu na prethodnu godinu i iznosi ukupno 75 mil EUR, ali njegov lični stav je da, i pored toga što su direktna davanja (po hektaru obrađene površine i po grlu stoke) povećana za oko 20% u prosjeku, kao i što su investicione mjere stimulativnije za poljoprivredne proizvođače, ukupan iznos nacionalnih sredstava koja se izdvajaju za poljoprivredu nije dovoljan.

- U ovom trenutku izdvajanja za poljoprivredu su oko dva odsto, dok je ovaj procenat u zemljama u regionu, kao i u zemljama EU, znatno veći. S obzirom na bazu poljoprivredne proizvodnje, mišljenja sam da bi nacionalna sredstva u iznosu od tri procenta, a iz kojih bi bila isključena sredstva za staračke nadoknade, bila dovoljna da se jače i snažnije razvija poljoprivredna proizvodnja - naglasio je Joković.

U narednom periodu, najavljuje ministar, poseban fokus će svakako biti jačanje investicionih mjera, kako kroz mjere iz nacionalnih sredstava, tako i kroz IPARD III program, gdje imamo na raspolaganju podršku od 63 mil EUR, koja će kroz više komponeneti biti investirana u razvoj crnogorske poljoprivrede.

- Veliki problem crnogorske poljoprivrede predstavlja i ruralna infrastruktura, tako da ćemo u narednom periodu brižno raditi na njenom poboljšanju, gdje bih prije svega istakao sredstva iz projekta "Gora", u iznosu od 10 mil EUR, koja će dominantno biti iskorišćena za ovu namjenu, a obezbijeđena su iz Adaptacionog fonda, kazao je Joković.

Joković je kazao da je jačanjem mjera agrarne politike, ovo ministarstvo je u 2023. godini, u odnosu na godinu ranije, omogućilo da se bruto vrijednost poljoprivredne proizvodnje u količinskom smislu poveća za oko 13 odsto, dok je u finansijskom smislu povećanje znatno veće zbog većih cijena poljoprivrednih proizvoda u 2023. godini.

- Takođe, treba naglasiti da smo u cijeloj prethodnoj godini imali oko 100.000 stalno raseljenih lica koja su bila nastanjena u Crnoj Gori, pa se često govori o povećanju uvoza hrane za oko 16 procenata, ali vrlo malo o tome da smo imali rast domaće proizvodnje. Svakako, to nije dovoljno, ali kroz adekvatno korišćenje sredstava iz EU i veća davanja iz nacionalnog budžeta, uvjeren sam da će bruto vrijednost domaće prizvodnje imati brži rast u narednom periodu - naveo je.

Najnovija krizu sa viškom mlijeka riješena je kratkoročnim izvozom u BiH. Joković je upitan kako riješiti viškove kojih će očigledno biti sve više, te kako razvoj poljoprivrede uskladiti sa potrebama tržišta, izvoza jer, s jedne strane, pospješujemo domaću proizvodnju i povećanje broja grla stoke, a, sa druge, izlaz na regionalna tržišta nam je sve zatvoreniji.

- Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je primarno zaduženo za kreiranje mjera koje će jačati primarnu poljoprivrednu proizvodnju. Organizacija tržišta, formiranje cijena i plasman gotovih proizvoda nisu u nadležnosti našeg ministarstva, ali sve probleme sa kojim se susreću primarni poljoprivredni proizvođači ministarstvo često uspješno rješava preuzimanjem medijatorske uloge i uspostavljanjem komunikacije sa svima sa kojima je to neophodno da bi se problem riješio. Tako i ovog puta, usled dvogodišnje značajne podrške za nabavku steonih junica, došli smo u situaciju da po prvi put imamo određene viškove sirovog mlijeka. Ovo nam predstavlja dobar signal jer polako uspostavljamo kontinuitet u proizvodnji sirovog mlijeka i mišljenja sam da bi u narednom periodu trebalo raditi na proširenju asortimana mliječnih proizvoda - kazao je Joković.

Takođe, dodao je, proizvodnja sireva, gdje imamo veliki deficit na tržištu, vrlo je značajna opcija.

- Ovom prilikom pozvao bih proizvođače da apliciraju preko IPARD-a za sredstva od kojih će graditi sirare. Ovim bismo primarnom proizvodu dali novu vrijednost, zaposlili određeni broj ljudi i smanjili deficit koji je u ovom trenutku izražen kada su sirevi u pitanju. S obzirom na to da će Crna Gora biti prva sledeća članica EU, kako sada stvari stoje, jačanje konkurentnosti domaćih proizvođača je jedini način da se zaštitimo od uvoza. Napominjem, po ulasku u EU tržište će biti potpuno otvoreno za sve njene članice, a samim tim i za Crnu Goru. Ovo će biti olakšavajuća okolnost za sve one proizvođače koji dostignu visok stepen konkurentnosti, uz adekvatan kvalitet i kontinuitet u snabdijevanju. Takvih imamo znatan broj u Crnoj Gori, a naš poseban cilj će biti da ih bude što više u narednom periodu - kazao je ministar.