Rekreativno trčanje i redovna fizička aktivnost - Ključ za duži i kvalitetniji život

U okviru nacionalne kampanje Teži ravnoteži održana je panel diskusija pod nazivom "Rekreativno trčanje: važnost pravilne fizičke pripreme, ishrane i hidratacije" kao sastavni dio programa "Running EXPO Belgrade marathon - It's running time" u okviru 37. Beogradskog maratona.

Rekreativno trčanje je postalo globalni fenomen posljednjih godina, a statistike jasno pokazuju sve veći broj ljudi koji se priključuju ovoj aktivnosti. Ovaj trend rasta interesovanja za trčanjem ne samo da će se nastaviti, već će i učvrstiti svoje mjesto u budućnosti. A kakvo je stanje u Srbiji? Prema istraživanju zdravlja stanovnika Srbije sprovedenog 2019. godine čak 41% ispitanika je nedovoljno fizički aktivno. Čini se da problem nije samo u nedostatku vremena, već i u navikama i sedentarnom načinu života.

Manifestacije kao što je Beogradski maraton, koji godinama unazad organizuje trku zadovoljstva, privlače sve veći broj učesnika, dosežući u 2023. godini impresivnu cifru od preko 20.000 trkača. Ova masovna okupljanja ne samo da promovišu zdrav način života već i podstiču zajedništvo i motivaciju za aktivnim učešćem u fizičkim aktivnostima, navedeno je u saopštenju organizatora nacionalne kampanje.

Na tribini organizovanoj pod nazivom "Rekreativno trčanje: važnost pravilne fizičke pripreme, ishrane i hidratacije" govorili su prof. dr Marina Đelić, sa katedre medicine sporta, Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i prof. dr Veroslava Stanković, sa Akademije strukovnih studija Beograd.

- Za trčanje polumaratona i maratona, neophodna je adekvatna fizička priprema u trajanju od nekoliko mjeseci. Važno je krenuti polako sa pripremama srednjeg inteziteta treninga, koji se može odrediti tako što se prati srčana frekvencija, koja treba da bude na 70-85% od maksimalne srčane frekvencije, a izračunava se tako što se od 220 oduzme broj godina trkača, pa 70-85% od te vrijednosti. Nakon toga se polako povećava intezintet treninga - istakla je prof. dr Marina Đelić sa Katedre medicine sporta, Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu.

Kada je riječ o pravilnoj hidrataciji i ishrani trkača, kako rekreativaca, tako i profesionalaca, na nju je posebno važno obratiti pažnju prije, tokom i nakon trčanja.

- Sat i po do dva prije trčanja potrebno je popiti pola litre vode, i na svakih 25 minuta je važno unositi vodu u malim gutljajima u količini od dva decilitra, kao i hidrirati usnu duplju i umivati se redovno. Nakon trke potrebno je unjeti 1-1.5 l oligomineralne vode ili soka od narandže kako bi se organizam hidrirao i nadoknadili se elektroliti – istakla je prof. dr Veroslava Stanković i dodala da je veoma važno obratiti pažnju i na pravilnu ishranu prije, tokom i nakon trčanja:

- Nekoliko dana prije trke, trkači bi trebalo da unose 60-70% ugljenih hidrata (pasta, dvopek, mahunarke, integralni pirinač dok bi unos proteina trebalo da bude u količini od 20%, a masti manje od 10% kako ne bismo dodatno opteretili organizam. Neposredno prije trke (1,5 do dva sata) idealno je pojesti dvopek sa malo meda ili džema i malo kiselog mlijeka, a pola sata nakon trke odmah pojesti bananu ili pomorandžu, pa tek kasnije uzeti pravi obrok.

Osim što poboljšava kardiovaskularno zdravlje, trčanje ima pozitivan uticaj na kvalitet sna, raspoloženje i energiju, pružajući trkačima osjećaj zadovoljstva i "zanosa". Iz tog razloga, pravilna fizička priprema, adekvatna ishrana i hidratacija postaju ključni elementi ne samo za postizanje boljih rezultata u trčanju, već i za očuvanje cjelokupnog zdravlja i vitalnosti.