Da li napad Irana na Izrael može da podstakne vrtoglav rast cijena sirove nafte i goriva u maloprodaji?

U slučaju da napad dronovima i balističkim raketama Irana na Izrael izazove oružani konflikt između te dvije zemlje opasnost od naglog i visokog porasta cijena nafte na svjetskim berzama bi postala realnost što bi se u kasnijem periodu odrazilo i na maloprodajne cijene goriva, smatra domaća stručna javnost. Eksperti ističu da bi, ako sukob eskalira, cijene "crnog zlata" mogle da dostignu veoma kritične iznose veće od 100 USD po barelu što bi dovelo do krize poput one iz 2022. godine kada je zbog vojne intervencije Moskve u Ukrajini nafta dostigla cijenu od 127 USD po barelu.

U tom slučaju pak, skok cijena naftnih derivata na pumpama bio bi potpuno izvjestan, a način na koji bi nadležni mogli da spriječe ekstremna poskupljenja bio bi umanjivanje akcize koju država dobija od maloprodajne cijene goriva. Naime, ako ratni konflikt na Bliskom istoku uslijedi, a u njega bi mogle da budu uvučene i druge zemlje koji su veliki proizvođači i izvoznici "crnog zlata" poput primjera radi Iraka, na čijoj teritoriji djeluju milicije pod pokroviteljstvom Teherana. Podsjećanja radi, Iran je uputio oko 300 projektila i oko 170 dronova ka Izraelu u tri talasa, a navodno su ispaljene i balističke rakete.

Upravo su mogući izraelski napad na Iran i vojna reakcija Teherana na to uzrok bojazni na globalnom nivou da bi moglo da dođe do eskalacije krize koja bi uticala na nekontrolisani rast cijena nafte. Svijet se već sad nalazi u energetskoj krizi zbog rata u Ukrajini a veliki broj zemalja u Evropi ne kupuje rusku naftu zbog sankcija Evropske unije. Ulaskom Irana u oružani konflikt sa Izraelom dodatno bi bilo ugroženo snabdijevanje svjetskog tržišta naftom a treba istaći da je Teheran jedan od najvećih izvoznika "crnog zlata" u svijetu.

Problem bi mogao postati još veći ako bi Iran zatvorio Ormuski moreuz i na taj način onemogućio izvoz nafte iz Persijskog zaliva. Treba naglasiti da kroz Ormuski moreuz prolazi oko 40% svjetske nafte pa bi njegovo zatvaranje predstavljalo veliki problem. Naime, članice OPEK-a poput Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta i Iraka veći dio svoje sirove nafte izvoze kroz taj moreuz.

Ono što je važno naglasiti je i to da je prije nekoliko dana, odnosno odmah nakon pretnje Irana da će izvesti napad na Izrael, cijena nafte tipa "brent" koja se inače koristi u Srbiji, skočila na 90,4 USD po barelu. Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije Tomislav Mićović ističe da zaoštravanje odnosa Izraela i Irana nakon napada na konzulat u Damasku nije jedini razlog zbog čega je u tom trenutku poskupjelo "crno zlato".

– Više faktora je uticalo na to poskupljenje, između ostalog, i veća potražnja za naftom na tržištu. Naravno, jedan od razloga za povećanje je svakako i tenzija koja je nastala između Irana i Izraela. Sada kada je došlo do napada Teherana na Izrael treba vidjeti na koji način će reagovati berza. To će se znati već sutra kada budu dostupni prvi rezultati trgovanja na Dalekom istoku, inače regionu u koji se izvozi dosta iranske nafte. Iran je jedan od najvećih izvoznika nafte u svijetu i u slučaju da sukob na Bliskom istoku eskalira to bi moglo da dovede do prioblema sa snabdijevanjem i izazove nagli skok cena nafte. Podsjećanja radi, nakon početka ruske vojne intervencije u Ukrajini cijena nafte je u jednom trenutku desegla nivo od 127 USD po barelu. Ako se vojni konflikt na Bliskom istoku nastavi, kada je riječ o Iranu i Izraelu, i potraje u određenom periodu to bi moglo da prebaci cijene nafte preko granice od 100 USD po barelu – navodi on.

Prema njegovim riječima, rast cijena naftnih derivata na berzama u slučaju da prethodno dođe do povećanja cijena sirove nafte se iskazuje sa zakašnjenjem.

– Za cijene goriva u maloprodaji u Srbiji to znači da bi one porasle nakon izvjesnog vremena od eventualnog poskupljenja cijena sirove nafte na berzi. Kratkoročno gledano, trenutna situacija na Bliskom istoku ne može da se odrazi na maloprodajne cijene goriva u Srbiji. Ako bi pak iz navedenih razloga do povećanja cijene sirove nafte došlo nadležni bi tome mogli da se suprotstave smanjenjem iznosa akciza u cijenama goriva što bi spriječilo udar na potrošače – objašnjava Mićović.

Generalni sekretar Udruženja za gas Srbije Vojislav Vuletić kaže da vjeruje da će se situacija na Bliskom istoku smiriti i da daljih oružanih konflikta između Izraela i Irana neće biti.

– Nikom ne odgovara da se taj sukob nastavi. Shodno tome, uvjeren sam da će Sjedinjene Američke Države uticati na Izrael da ne uzvrati. Jednostavno, ni Vašingtonu nije u interesu da dođe do nestašica na tržištu nafte. Sa druge strane, hipotetički gledano ako bi se sukob Irana i Izraela nastavio to bi svakako izazvalo nestabilnost na tržištu nafte koja bi se izrazila i kroz skok cijena – zaključuje Vuletić.