Kostić: Trgovinski lanci se neopravdano ne bogate, profit zapravo ispod poželjnog poslovnog rezulata

Nominalno veći profiti crnogorskih trgovačkih lanaca, i ne samo njihovi, već i prihodi države i drugih sektora privrede su, prije svega, rezultat inflacije i, naročito kod nas, posljedica dodatno uvećane potrošnje stanovništva, izazvane enormnim prilivom stanovništva sa teritorije Ukrajine i Rusije, kazao je za portal Adria predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca Vasilije Kostić, komentarišući rezultate poslovanja najvećih lanaca marketa u našoj zemlji u

Ta dva faktora su, ističe, ključna za objašnjenje značajnog rasta nominalnog profita.

- Naglašavam da je riječ o nominalnom rastu profita jer ukoliko se uzme u obzir stopa inflacije odnosno rast cijena uvoznih prehrambenih proizvoda od oko 43%, jasno je da se ni približno ne može govoriti o realnom - stvarnom rastu profita u iznosima kako to sugerišu brojke. Istina, zbirno posmatrano na nivou lanaca, profit je porastao za oko 1 odsto, ( približno sa 2,3 na 3,2 procentra) što je sa stanovišta pokazatelja finansijske analize poslovanja još ispod poželjnog jer su prihodi, ukupno na nivou lanaca, ostvarni približno u iznosu od 973, 5 miliona, što čini rečenih 3,2 odsto ukupnog prometa ili 31,5 miliona - navodi Kostić.

Dodaje da pokazatelji finansijske analize poslovanja i postoje upravo zbog toga da bi oni koji donose odluke stekli pravi uvid urezultate poslovanja i na osnovu toga donosili dobre poslovne odluke.

- Kao što se može zaključiti, stiče se potpuno drugačiji utisak ako stvari pomatramo na način koji nije adekvatan, pa bi u ovom slučaju, kako se i implicira, mogli doći do zaključka da se trgovinski lanci neopravdano bogate, a u stvari posrijedi je sasvim druga slika - ostvaruju profit koji je ispod kriterijuma poželjnog poslovnog rezulata imajući u vidu iznos ostvarenog prometa - ocjenjujue Kostić.

Ta činjenica, kaže, govori o nečemu upravo suprotnom.

- A to je o niskom prinosu na angažovana sredstva kompanija odnosno o njihovim visokim operativnim troškovima - što nije ništa novo jer se detaljistička trgovina - trgovinski lanci - klasifikuju u teoriji i praksi kao nisko akumulativne i visoko radno intenzivne djelatnosti - kaže Kostić i naglašava da nema realnog osnova za senzacionalizam.

Osvrnuo se i na akciju Vlade koja je, kako kaže, usmjerena na obuzdavanje cijena i izraz želje da se koliko je to moguće zaštiti standard građana.

- U tom cilju je i postignut dogovor sa trgovačkim lancima o ograničavanju cijena jer su i oni svjesni društvene odgovornosti i u to smislu spremni da daju svoj doprinos. Međutim, i pored najbolje volje i Vlade i trgovaca prostora za poboljšanje, na taj način, je vrlo malo iz razloga što je inflacija kompleksan fenomen i daleko prevazilazi te okvire. Vlade zemalja kao što je naša gotovo da nemaju mehanizma da utiču na snižavanje cijena - napominje Kostić.

Imaju, kaže, samo mogućnost da se bave ublažavanjem tih posljedica kroz razne socijalne programe, ukoliko imaju sredstava za njih.

- Inače, jedini dugoročno održiv i valjan lijek je rast produktivnosti - zaključuje predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca.

Podsjećamo, pet najvećih trgovinskih lanaca u Crnoj Gori lani je ostvarilo neto dobit od 31.429.005 EUR, odnosno 11.835.685 više nego 2022.