NavMenu

Vlasnici seoskih domaćinstava zbog fiskalizacije "pobjegli" u sivu zonu

Izvor: Pobjeda Četvrtak, 04.04.2024. 10:11
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: SSokolov/shutterstock.com)Ilustracija
Fiskalizacija je ogroman broj domaćinstava registrovanih za seoski turizam otjerala u sivu zonu, tvrdi članica Upravnog odbora Udružena seoska domaćinstva Turizam na selu Gordana Stevović, dodajući da se to desilo upravo kada je napravljen ogroman pomak i kad je olakšana procedura registracije.

- Ispostavilo se da je fiskalizacija velika prepreka za dalji rad i najveći broj registrovanih domaćinstava se nije fiskalizovao - ističe Stevović, koja smatra da je jedan od glavnih problema to što su Zakonom o turizmu seoska domaćinstva svrstana u isti koš sa privatnim smještajem, pa su dužni da plaćaju 15% poreza na zaradu i podliježu fiskalizaciji, piše Pobjeda.

- U više smo se navrata obraćali ministarstvima turizma i finansija tražeći da nas odvoje od privatnog smještaja. Spremni smo da plaćamo porez, ali očekujemo da bude prilagođen našim realnostima, jer nijesmo dovoljno digitalno pismeni i često nemamo dovoljno stabilan internet, ili ga na katunima nemamo uopšte, da bismo mogli u realnom vremenu obavještavati Poresku upravu o našim računima - objašnjava Stevović dodajući da su zbog toga zemlje u okruženju primijenile pristup paušalnog oporezivanja, za što kod nas nije bilo sluha.

- Ovim se tjera veći broj domaćina na rad u sivoj zoni, a rješenje bi bilo paušalni fiksni porez. Nadležni organi moraju shvatiti da je naša ponuda unikatna i da je cijeni zapadnoevropski gost, pa nam moraju pomoći, a ne gušiti nas komplikovanom administracijom - poručuje Stevović i dodaje da je seoski turizam prilika za dodatnu zaradu ljudima koji nemaju ni staža, niti su prijavljeni na biro rada.

- Kod nas je seoski turizam u povoju, a pokušavaju ga regulisati kao da generiše milionske prihode. Naši su članovi opterećeni čestim zakonskim izmjenama i stičemo utisak da se ne zna što će sa nama, dok na primorju postoje veliki hoteli sa samo jednim zaposlenim, luksuzni objekti koji dobijaju značajne zakonske i poreske olakšice, što ne smatramo ohrabrujućim za naš sektor - poručuje Stevović i naglašava da se udruženje od početka trudi da ima konstantnu komunikaciju sa resornim ministarstvima, ali je ona otežana.

- Komuniciramo sa ministarstvima poljoprivrede, turizma i Poreskom upravom, a najviše problema smo imali zbog konstantnih promjena na političkoj sceni. Ove godine smo, nakon dužeg čekanja, ponovo stupili u kontakt sa MERT i direktoricom direktorata Svetlanom Šljivančanin, sa kojima smo imali konstruktivan razgovor na temu izmjena i dopuna nacrta zakona o turizmu tvrdi Stevović dodajući da imaju saradnju sa opštinama, lokalnim i Nacionalnom turističkom organizacijom.

- Trenutno je najbolja saradnja sa Ministarstvom poljoprivrede. Naše udruženje ima i jednog člana u Odboru za nadgledanje i sprovođenje IPARD III programa, dok u radnoj grupi za sprovođenje strategije za razvoj ruralnog turizma nemamo svog predstavnika iako smo učestvovali u izradi tog dokumenta - ističe Stevović, naglašavajući da prostora za saradnju ima i predlaže da sve institucije, kao i njihovo udruženje, imenuju po jednog predstavnika u radnu grupu koj a bi radila na rješavanju problema ruralnog turizma.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.