NavMenu

Budžet u plusu 16,3 mil, strane investicije u padu - Na početku godine manje turista, izvoz prepolovljen

Izvor: eKapija Srijeda, 27.03.2024. 09:02
Komentari
Podeli
(Foto: Pixabay/Public Domain Pictures)
Neto priliv stranih direktnih investicija u prošloj godini iznosio je 428,7 mil EUR i bilježi pad od 45,2%, pokazuju podaci iz mjesečnog makroekonomsko izvještaja koji je objavilo Ministarstvo finansija. Podaci pokazuju i da je zabilježena promjena u strukturi vlasničkih ulaganje u odnosu na 2022. godinu.

- Investicije u kompanije i banke su 2022. činile 19,1% ukupnog priliva SDI, a 2023. su 11,1%, dok su investicije u nekretnine 2022. činile 38,9% ukupnih, naspram 54% u 2023 - navodi se u dokumentu.

Srbija sa 78,3 mil EUR, Ruska Federacija 56 miliona i Njemačka sa 51,2 mil EUR ulaganja, dostigle su nivo od oko 40% ukupnih investicija uloženih u nekretnine u Crnoj Gori u 2023. godini.

Objavljeni podaci pokazuju i da je u januaru zabilježen suficit budžeta od 16,3 mil EUR, pad izvoza od 49,9%, pad nezaposlenosti, ali i smanjenje broja turista.

Manji izvoz

Spoljnotrgovinski deficit u januaru 2024, prema posljednjim podacima Monstata, iznosio je 172,8 mil EUR (godišnji rast 36,1%). Izvoz u vrijednosti od 44 miliona koji je bio niži za 49,9%, generisan je smanjenom tražnjom od strane EU.

- Smanjenje izvoza u najvećoj mjeri je pod uticajem pada izvoza električne energije za 85,4%, aluminijskih legura –
briketa, trupaca 40,3% i mineralnih ruda boksita za 28,6% - navedeno je.

Uvoz roba je vrijedio 216,8 mil EUR i povećan je jedan dsto, prevashodno usljed rasta uvoza hemijskih proizvoda od 14,9% i mašina i transportnih uređaja - rast od 12%.

BDP porastao 6%

Bruto domaći proizvod (BDP) je u 2023, prema preliminarnim kvartalnim podacima Monstata, iznosio 6,84 mlrd EUR i
rastao je po realnoj stopi od 6%, što je najviša stopa rasta u regionu Zapadnog Balkana. Sve glavne kategorije domaćeg BDP-a u 2023. imale su pozitivan rast - izvoz roba i usluga je uvećan 8,6%, privatna potrošnja 5,4% i bruto investicije u osnovna sredstva 4,8%.

Kada je riječ o četvrtom kvartalu prošle godine, crnogorska ekonomija je porasla 4,3%, što Crnu Goru čini jednom od tri ekonomije sa najvećom stopom rasta u Evropi.

Pad broja turista

U januaru ove godine broj noćenja turista u ukupnom smještaju iznosio je 384.203 i bilježi godišnji pad od 17,9%. Kako je pojašnjeno, ovaj pad zabilježen je usljed slabije zimske sezone, ali i pada u noćenjima gostiju iz Ruske Federacije (-41,2%) i Ukrajine (-26,4%).

Trgovina na malo i dalje pokazuje snažan rast prometa od 13,3% u januaru 2024, pokazuju podaci. Rast bilježi i industrijska proizvodnja, i to u iznosu od 9,4%, uz rast prerađivačke industrije od 64,4% i rudarstva 23,9%. S druge strane, proizvodnja električne energije bilježi pad 16,1%.

Godišnja stopa inflacije u januaru je iznosila je 4,4%, pri čemu su cijene odjeće i obuće dale najveći doprinos ukupnoj inflaciji (uticaj 1,24 procentna poena). Potrošačke cijene su u januaru porasle 0,5% u odnosu na decembar.

Zaposlenost i dohodak

U januaru je nastavljen i rast zaposlenost, podaci su Uprave za statistiku. Naime, prosječan broj zaposlenih u januaru je iznosio 247.105 i veći je za 7,4% na godišnjem nivou.

- Podaci Zavoda za zapošljavanje pokazuju da je broj nezaposlenih na kraju januara manji 13,5% u odnosu na januar 2023. i iznosi 38.161, dok je registrovana stopa nezaposlenosti iznosila 13,4%. To j pad od 2,92 procentna poena na godišnjem nivou - stoji u izvještaju.

Prosječna neto zarada je u januaru tekuće godine uvećana za 8,2% i iznosila je 819 EUR. Prosječne penzije su zabilježile godišnji rast 30,5%, dok je minimalna penzija od 1. januara uvećana i iznosi 450 EUR.

Fiskalni sektor

Ako govorimo o fiskalnom sektoru, prihodi budžeta u januaru iznosili su 153,5 mil EUR ili 2,2% procijenjenog BDP-a (7.034,0 mil.€). U odnosu na plan, ostvareni prihodi veći su za 4,7 mil.€ (3,2%).

Izuzimajući jednokratne prihode, u odnosu na januar prethodne godine, prihodi su veći 27,8 mil EUR ili 22,2%. Ukoliko se dodaju jednokratni prihodi koji su u januaru prethodne godine naplaćeni u iznosu od oko 42 miliona, usljed implementacija projekta ekonomskog državljanstva i naknade po osnovu dodjele radio-frekvencije iz 5G pionirskih opsega za javne mobilne elektronske komunikacione mreže, prihodi su manji su 14,2 miliona ili 8,4%.

- Izdaci budžeta u januaru 2024. godine iznosili su 137,1 mil EUR, što je 1,9% procijenjenog BDP-a. U odnosu na plan niži su 47,8 miliona ili 25,8%, dok su u odnosu na isti mjesec prethodne godine, uvećani za 22,1 mil EUR ili 19,3% - navodi se u dokumentu.

U januaru 2024. godine, ostvaren je budžetski suficit u iznosu od 16,3 mil EUR, što je 0,2% BDP-a.


Finansijski sektor

U januaru je nastavljeni rast bankarskog sektora, pa je prema podacima Centralne banke Crne Gore, neto profit crnogorskih banaka u januaru je iznosio 16,5 mil EUR, što je 86,4% više u odnosu na isti mjesec 2023. Ukupni krediti su na kraju januara tekuće godine iznosili 4,17 mlrd EUR i ostvarili su godišnji rast od 12,1%. Krediti privredi su zabilježili rast od 2,8%, dok su krediti stanovništvu porasli 9,1%.

- Novoodobreni krediti su u prvom mjesecu 2024. godine iznosili 88,8 mil EUR, što je rast od 4,85% na godišnjem nivou. Od toga su pozajmice privrede iznosile 45,3 mil EUR, dok su građani pozajmili 38,1 mil EUR - pokazuju podaci.

U januaru je zabilježen i rast ukupnih depozita 3,6%, kada su iznosili 5,39 mlrd EUR. Depoziti privrede pali su za 3,8%, dok su depoziti stanovništva zabilježili rast od 10% na godišnjem nivou.

- U prvom mjesecu 2024, u blokadi je bilo 20.058 dužnika, dok je ukupan dug po osnovu koga je izvršena blokada računa iznosio 1,21 mlrd EUR, uz godišnji rast od 20,3% - navodi se u izvještaju.

Međunarodno okruženje

Kada je riječ o makroekonomskom okruženju, u dokumentu se navodi da su u posljednjem izvještaju Evropske komisije iz februara 2024, smanjena su očekivanja privrednog rasta EU i Eurozone, dok se za inflaciju predviđa da će opadati brže nego što je predviđeno jesenjim izvještajem.

- Izgledi rasta za 2024. revidirani su naniže za 0,4 procentna poena i to na 0,9% u EU i 0,8% u Eurozoni. Iako su izgledi rasta za prvi kvartal 2024. slabi, očekuje se postepeno ubrzavanje ekonomske aktivnosti ove godine usljed usporavanja inflacije, rasta realnih plata i otpornosti tržišta rada, koji bi trebalo da stimulišu potrošnju. Očekuje se da će u 2025. ekonomska aktivnost i dalje rasti 1,7% u EU i 1,5% u Eurozoni - navedeno je.

Takođe, predviđa se da će inflacija u EU pasti sa 6,3% u 2023. na 3% u 2024. i 2,5% u 2025, dok se u Eurozoni projektuje usporavanje sa 5,4% u 2023. na 2,7% u 2024. i na 2,2% u 2025, blizu ciljanih 2% targeta Evropske centralne banke.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.