Klimatske promjene zahtijevaju novine u voćnjacima - Trešnje, kajsije i breskve moguće graditi u plastenicima?

Zahlađenje sa kišom u odnosu na protekle dane ne bi trebalo da naudi ranim sortama voća, procvjetalog usljed toplog vremena krajem februara sve dok ne nastupi naglo snižavanje temperature ispod nule.

Već nekoliko godina suočavamo se upravo sa takvim vremenskim promjenama, kada klima ide iz jedne u drugu krajnost, od naglih visokih dnevnih temperatura do naglog zahlađenja i mrazeva. Takve ćudi vremena velikim profesionalnim voćarima zadaju probleme, jer nepovoljni klimatski uslovi mogu da doprinesu snižavanju prinosa i narušavanju kvaliteta plodova, čime se gubi i znatan dio zarade.

- Kod nas se za sada voće može zaštiti samo protivgradnim mrežama, dok staklenici i plastenici predstavljaju veliki trošak nedostupan za domaće prilike, uprkos tome što je jedna od mjera ublažavanja efekata klimatskih promjena upravo primjena zaštićenih prostora i novih tehnologija gajenja - kazala je za Dnevnik prof. dr Jasminka Milivojević sa Poljoprivrednog fakuteta Univeziteta u Beogradu.

Po njenim riječima, u našim uslovima privređivanja, protivgradni sistemi predstavljaju najracionalniji način zaštite voćaka od nepovoljnih klimatskih faktora. Zbog toga se nijedan veliki zasad jabuke više ne podiže bez protivgradnog sistema, koji obezbjeđuje zaštitu od grada, vjetra, visokih dnevnih temperatura i jakog intenziteta sunčevog zračenja. Investiciono ulaganje za instaliranje protivgradnog sistema se prosječno kreće od 20.000 do 25.000 EUR po hektaru.

Neke druge voćke, navela je, kao što su trešnje, kajsije i breskve, mogu da se gaje i u visokim tunelima i plastenicima, ali takve zaštite voća nema kod nas, već u svijetu.

- Recimo, u Španiji voćari gaje breskve u blok-tipovima plastenika, sa ciljem obezbjeđivanja ranijeg vremena zrenja plodova, dok se u Kini primjenjuju tzv. "solarni plastenici", koji imaju jednu dužnu stranicu izgrađenu od fasadne cigle koja akumulira energiju od sunca i izračivanjem toplote zagrijeva unutrašnjost objekta. U SAD, Holandiji i zemljama na sjeveru Evrope, koje karakteriše hladnija klima, trešnje se gaje u visokim tunelima velikih dimenzija (širine od osam do 12 metara, dužine do 50 metara i visine od četiri do 4,5 metra) sa obezbijeđenim dopunskim zagrijavanjem u toku fenofaze cvjetanja. Kajsija se vrlo malo gaji u zaštićenim prostorima, iako zbog ranog vremena cvjetanja najviše strada od proljećnih mrazeva.

Prof. dr Jasminka Milivojević ističe da u našoj zemlji nisu zastupljeni zasadi trešanja, kajsija, breskve i nektarine u visokim tunelima ili plastenicima, pretežno zbog većeg investicionog ulaganja (prosječna cijena plastenika površine 600 kvadrata je 9000 EUR) i potrebe za veoma gustom sadnjom, kako bi što više stabala stalo u jedan objekat.

Ipak, takva investicija vremenom postaje isplativa, uzimajući u obzir da se ostvaruje vansezonska proizvodnja plodova visokog kvaliteta i viša cijena na tržištu.

- Djelimična zaštita od vremenskih nepogoda može da bude i tzv. "Rain cap" sistem (nadstrešnice), koji se sastoji iz metalnih lukova preko kojih se postavlja polietilenska folija iznad redova sa voćkama, kao zaštita od kiše. Duž bočnih strana reda se može postaviti antiinsekt mreža, koja štiti voćke od insekata, kao što su azijska voćna mušica, stenice i slično. Na ovaj način se najviše gaji trešnja, kako bi se u uslovima obilnih padavina spriječilo pucanje plodova i očuvao visok kvalitet - kaže Jasminka Milivojević.