NavMenu

Objavljen izmijenjeni plan za brzu prugu od Beograda do Niša - Čitavim koridorom do 200 km/h, ukida se 10 stajališta

Izvor: eKapija Ponedjeljak, 11.03.2024. 17:07
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Benjamin Wagner/unsplash)Ilustracija
Agencija za prostorno planiranje i urbanizam Srbije oglasila je javni uvid u Nacrt izmjena i dopuna prostornog plana područja posebne namjene infrastrukturnog koridora željezničke pruge Beograd-Niš. Kako se u ovom dokumentu navodi, osnovna koncepcija modernizacije i rekonstrukcije željezničke pruge Beograd-Niš je da se na cijeloj dužini formira savremena dvokolosječna pruga za mješoviti (putnički i teretni) saobraćaj i brzinu do 200 km/h.

Neposredni predmet izmjena i dopuna Prostornog plana je stvaranje uslova za modernizaciju i rekonstrukciju postojeće željezničke pruge na tri dionice ukupne dužine oko 109 km za odvijanje saobraćaja brzinama do 200 km/h.

Riječ je o dionicama: Velika Plana-Gilje (dužine oko 50 km), Paraćin-Stalać (dužine oko 20 km) i Đunis-Trupale (dužine oko 38 km). Van obuhvata ovog prostornog plana su dionice za koje se primjenjuju važeći planski dokumenti prostornog i urbanističkog planiranja za željezničku prugu.

- Modernizovana pruga treba da omogući visok nivo bezbjednosti, kapaciteta i komfora u prevozu putnika i robe, što će značajno doprinijeti konkurentskoj sposobnosti željeznice u odnosu na druge vidove transporta, omogućiti racionalnu preraspodjelu saobraćaja i povećati nivo ekološke zaštite u koridoru - piše u dokumentu.


Postojeće stanje željezničke infrastrukture

Dužina pruge Beograd-Niš iznosi 244 km. Izgrađena je kao jednokolosječna pruga i puštena u saobraćaj 1884. godine. Ona predstavlja sastavni dio evropske željezničke mreže (Koridor X) i od najvišeg je značaja za domaći i međunarodni saobraćaj u Republici Srbiji. Pruga je elektrificirana.

U dijelu pruge od Velike Plane do Niša, nakon njene izgradnje, postepeno je dograđivan drugi kolosjek. U ovom trenutku samo je dionica Stalać-Đunis jednokolosječna. Rekonstrukcija dionice Gilje-Paraćin završena je 2016. godine, tako da je ova dionica u potpunosti izgrađena kao dvokolosječna pruga za brzinu do 160 km/h.

Sve tri dionice, koje su predmet ovog plana, predstavljaju dvokolosječne pruge koje su elektrificirane. Na ovim dionicama trenutne brzine vozova kreću se u rasponima: na dionici Velika Plana-Gilje 30-100 km/h, na dionici Paraćin-Stalać 50-100 km/h i na dionici Đunis-Trupale 100 km/h.

Na ove tri dionice u funkciji su 26 službenih mjesta, od toga 10 stanica, 15 stajališta i jedna rasputnica koja je i stajalište. Osim toga još 8 postojećih službenih mjesta - stajališta nije u funkciji.


Koncepcija modernizacije i rekonstrukcije željezničke pruge

Planirana modernizacija i rekonstrukcija željezničke pruge biće, kako se navodi, najvećim dijelom u okviru trase postojeće pruge na neophodnom rastojanju koje omogućava odvijanje saobraćaja u toku izgradnje, izgradnju kvalitetnog donjeg stroja i rekonstrukciju stanica, uz minimum neophodnog zauzimanja novog zemljišta.

Odstupanja od postojeće trase, biće, kako piše,na djelovima gdje se povećavaju radijusi krivina, radi ostvarivanja projektne geometrije za brzinu od 200 km/h. Kako je postojeća trasa pruge uglavnom u niskom nasipu sa geometrijom koja u velikoj mjeri ne odgovara planiranoj brzini, odstupanja od postojeće trase su ispred i iza stanica.

Ilustracija (Foto: SB7/shutterstock.com)Ilustracija
Dionica Velika Plana-Gilje se pruža od km 89+722.66 do km 139+850. Dionica dužine 50,13 km je planirana za odvijanje putničkog i teretnog saobraćaja.

Na ovoj dionici se zadržavaju, rekonstruišu i modernizuju četiri postojeće stanice: Velika Plana, Markovac, Bagrdan i Jagodina. Planirana je nova stanica Lapovo centralna umjesto postojeća dva službena mjesta (Lapovo Varoš i Lapovo). Postojeća stajališta Staro Selo, Novo selo, Lapovo Varoš i Lapovo Ranžirna, se ukidaju.

Dionica Paraćin-Stalać se pruža od km 153+380.00 do km 174+170.79. Dionica dužine 20,8 km planirana je za odvijanje putničkog i teretnog saobraćaja.

Na ovoj dionici pruge se zadržavaju, rekonstruišu i modernizuju postojeće dvije stanice: Paraćin i Ćićevac. Na mjestu postojećeg stajališta se formira stanica Sikirica-Ratare. Stanica Stalać je u obuhvatu Prostornog plana područja posebne namjene infrastrukturnog koridora željezničke pruge Stalać-Đunis. Postojeća stajališta Drenovac i Lučine se ukidaju.

Dionica Đunis-Niš (Trupale) se pruža od km 191+937 do km 229+734.68. Dionica dužine 37,79 km je planirana za odvijanje putničkog i teretnog saobraćaja.

Na dionici pruge Đunis-Niš (Trupale) se zadržavaju, rekonstruišu i modernizuju stanice Aleksinac i Trupale, a zamjenjuju novim stanice Korman i Adrovac. Na mjestu postojećih stajališta Lužane i Tešica formiraju se nove stanice. Postojeća stanica Grejač se ukida, ali se ostavlja mogućnost povezivanja sa planiranom trasom i povezivanjem industrijskog kolosjeka za potrebe lokalne privrede. Ukidaju se stajališta: Trnjani, Nozrina, Supovački most, Mezgraja i Vrtište.

U prostornom planu, kako se ističe, sve stacionaže date su orijentaciono i podležu izmjenama u toku izrade tehničke dokumentacije.

Nosilac izrade izmjena i dopuna Prostornog plana bilo je Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, od koga je tu nadležnost preuzela Agencija za prostorno planiranje i urbanizam Republike Srbije, a obrađivači su Institut za arhitekturu i urbanizam Srbije i Jugoslovenski institut za urbanizam iz stanovanje iz Beograda.

Podsjetimo, nedavno je Delegacija Evropske unije u Srbiji je u ime kupca, Infrastrukture željeznice Srbije, oglasila poziv za iskazivanje zainteresovanosti za vršenje nadzora nad gradnjom brze pruge Beograd-Niš.

Kako se podsjeća u pozivu, projekat podrazumijeva modernizaciju, rekonstrukciju i dogradnju oko 230 km pruge Beograd-Niš radi njene bolje povezanosti sa evropskim željezničkim mrežama i predstavlja jednu od najvažnijih investicija u proširenu TEN-T Core mrežu.

Investicija je procijenjena na 2,8 mlrd EUR a Srbija namjerava da finansira projekat iz više izvora, uključujući Evropsku investicionu banku, Evropsku banku za obnovu i razvoj i Investicioni okvir za zapadni Balkan.

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić najavio je da će prvi tenderi za nadzor u okviru projekta izgradnje brze pruge od Beograda do Niša biti raspisani krajem januara.

- Tokom januara biće raspisani prvi tenderi za nadzor u okviru tog projekta, u maju ili junu tender za izgradnju druge i treće dionice, i u decembru biće raspisan tender za izgradnju prve dionice - rekao je Vesić na TV Pink.

Nebojša Šurlan, generalni direktor Infrastrukture željeznice Srbije objasnio je da je projekat podijeljen na tri sekcije - prva je od Resnika do Velike Plane, druga od Velike Plane do Paraćina i treća od Paraćina do Trupala.

- Za sekcije dva i tri očekujemo idejne projekte da budu završeni u junu ove godine, a za sekciju jedan da bude gotova u novembru - rekao je Šurlan.

I. Ž.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.