Skoro cio svijet na rubu demografske katastrofe - Iran i Bangladeš imaju malo djece kao Zapadna Evropa

Do kraja ove decenije očekuje se da će više država i teritorija u svijetu imati stopu fertiliteta manju od potrebne za samoodržanje stanovništva, a do 2050. se može očekivati prva godina u kojoj će svjetska stopa fertiliteta biti manja od one koja je potrebna za samoodržanje svjetskog stanovništva, piše Index.hr. Prema ovom tekstu, do kraja stoljeća u svijetu će ljudi više umirati nego što će se rađati.

Kod bogatih 1,5 djece po porodici

Što su ljudi bogatiji, oni imaju sve manje djece, a djelovi svijeta koji još uvijek imaju problem sa glađu i neuhranjenošću, imaju najviše djece i najbrži rast stanovništva (Afrika, Srednja Azija).

Ovaj demografski problem je u početku bio ograničen na bogate države Europe i nekoliko država širom svijeta (Kanada, Japan, Južna Koreja, Australija), a potom je postao globalan. Danas prenisku stopu fertiliteta (ispod 2.1) po ženi, osim razvijenih država Europe, SAD, Kanade i Istočne Azije (Japan, Južna Koreja), imaju i najmnogoljudnije države na svijetu, Kina i Indija.

U bogatim državama je stopa fertiliteta 1,5 djece po ženi, a udio stanovništva između 0 i 14 godina 15%. Kod srednje razvijenih je stopa fertiliteta 2,4 djeteta po ženi i udio stanovništva između 0 i 15 godina 27%.

U najsiromašnijim zemljama svijeta je stopa fertiliteta 3,9, a kod ekstremnih primjera više od 6 djece po ženi. Udio stanovništva između 0 i 14 godina je 38%.


Čak i Kina bilježi pad fertiliteta

SAD je u nešto povoljnijoj situaciji sa stopom fertiliteta od 1,7 i udjelom najmlađeg stanovništva (0-14 godina) od 18%. Ali i njegovi demografski pokazatelji su sve gori jer je do prije nekoliko godina bio blizu stope fertiliteta potrebne za samoodržanje stanovništva (2,1).

U ovoj analizi neprijatno iznenađuje i Kina, čija je stopa fertiliteta pala na samo 1,2 djeteta po ženi. Ta stopa je jedna od najmanjih u svijetu, manja čak nego u Japanu (1,3), ali bolja nego u Južnoj Koreji (0,9). Ukupno je prošle godine rođeno jedva 9 miliona ljudi, što je 8,84 miliona manje nego 2016.

Čak i Indija, država koja je zapravo sinonim za prenaseljenost i populacijsku eksploziju, pala je na manje od stope fertiliteta koja osigurava samoodržanje brojnosti stanovništva. Svaka četvrta osoba ima između 0 i 14 godina, ali pad stope fertiliteta sa 3,5 na kraju prošlog vijeka na trenutnih 2 govori da je samo pitanje vremena kada će postati sličnija Evropi, Japanu i SAD.


Jedino Afrika popravlja demografsku sliku

Kontinent koji ima problema sa periodičnim izbijanjem gladi i opštom neuhranjenošću, sa najvećom korupcijom, stalnim ratnim sukovima, bolestima koje su u drugim djelovima svijeta iskorijenjene ili stavljene pod kontrolu, sa najvećim procentom depresije među stanovništvom iznenađujuće pokazuje najbolje parametre.

U Zapadnoj i Srednjoj Africi, gdje prosječni fertilitet iznosi 4,8 djece po ženi, više od 40% porođaja se obavi bez ikakve pomoći zdravstvenih radnika, 45% žena nema nikakvog uticaja na odabir seksualnog partnera (bračnog ili vanbračnog), a svaka treća žena se udaje prije navršenih 18 godina.

Ali kako navodi Index.hr, upravo zbog toga što žene nemaju izbora, što su neobrazovane i nemaju drugih prilika u životu, što se ne pitaju u vezi sa tim da li žele da zatrudne, a planiranje porodice ne postoji, rađanje djece je jedino što mogu i smiju. Bez obzira na nemaštinu, glad i bijedu. Prema stopi fertiliteta i udjelu stanovništva između 0 i 14 godina, Afrika nema premca.

Sa druge strane, neke države koje su prethodnih decenija bile poznate po eksplozivnom demografskom širenju već odavno to nisu.

Na primjer, Iran je sa 1,7 stopom fertiliteta čak gori od nekoliko država Evrope, a u prvoj polovini 90-ih je stopa fertiliteta iznosila između 3,9 i 4. Osamdesete godine su bile još intenzivnije, između 5 i 6 djece po ženi. Turska je drugi primjer muslimanske države koja se našla u istoj situaciji kao hrišćanska Evropa, sa svega 1,9 djece po ženi.

Bangladeš, jedna od najgušće naseljenih država na svijetu, već godinama nema dovoljno djece za samoodržavanje stanovništva (1,9 djece po ženi). Brazil, Čile, Urugvaj, Kolumbija i Meksiko demografski sve više nalikuju SAD i EU.


U Evropi jedino Danska bilježi skok

Niko na svijetu još nije pronašao način kako se izvaditi iz "demografske rupe" kada država u nju upadne. Neke države su ostvarile određene rezultate, iako ne dovoljno da se vrate na stopu fertiliteta od 2,1 djeteta po ženi koja bi obezbijedila samoodržanje stanovništva.

Na primjer, trenutna stopa fertiliteta Danske od 1,7 je veća nego 80-ih kada je bila pala na 1,4. Češka je do kraja 90-ih pala na 1,2 dijete po ženi, a sada je na 1,7, što je za Evropu respektabilno. Slično su postigle Rumunija i Slovenija.

Ali još niko nije dugoročno vratio stopu fertiliteta na 2,1 i više, što je potrebno za samoodržanje ukupnog broja stanovnika. Demografska katastrofa je, očito, problem sa kojim će morati uskoro da se suoči ne samo EU nego i ostatak svijeta.

Afrika

Zapadna Afrika

Srednja Afrika

Bliski istok

Srednja Azija

Istočna Azija

Južna Amerika

Srednja Amerika

demografija

fertilitet

natalitet

socio ekonomski izazovi

stanovništvo

razvijeni svijet

politika

novčana podrška

poreske olakšice

infrastruktura

vrtići

starost stanovništva

porođaj

zdravstvo

neuhranjenost

obrazovanje

korupcija

planiranje porodice