Gradovi širom svijeta uklanjaju beton, asfalt i kocke - Zemljom i biljem protiv poplava i ljetnjih vrelina

Antitrendovi - drvored na Bežanijskoj kosi, nedavno posječen zarad širenja asfaltne površine (Foto: Aleksandar Parezanović)

O čemu se radi? Inicijativa za uklanjanje kocki i betona postoji već petnaestak godina, a oni koji je promovišu navode brojna dobra dejstva na stanovnike grada, među kojima je i njihova bezbjednost.

Uklanjanje betona, asfalta i drugih čvrstih oblika uređivanja javnih površina obavlja se sa vizijom da se te površine zamijene zemljom, a potom biljkama.

Uklanjanje tvrdih površina omogućava da voda otiče dublje u zemlju, što umanjuje efekat poplava u trenucima jake kiše. Pomaže pojavu takozvanog "sunđerastog efekta" u gradovima.

Divlje biljke koje će rasti iz te zemlje, dalje, pružaju hranljive materije životinjama koje žive u urbanim sredinama. Ukoliko se posadi i izraste drveće, stanovnici su zaštićeni od toplotnih talasa, a postoje i podaci koji kažu da "zeleniji" gradovi utiču pozitivno na mentalno zdravlje ljudi koji u njima žive.

- Ali, ukoliko želimo da ova inicijativa zaista da rezultate, moraće da se proširi mnogo dalje od šačice entuzijasta. Klimatska kriza sve je ozbiljnija i gradovi bi trebalo da se okrenu uklanjanju tvrdih površina u okviru svoje strategije prilagođavanja klimatskim promjenama. Neki kažu da je vrijeme da "razbijemo" svoje betonske ulice i napravimo prostor za prirodu - navodi BBC.

U kanadskom gradu Hamiltonu, u četvrti koja je prilično zapuštena, grupa Green venture počela je da postavlja mini-bašte. U ovom gradu, poplave mogu da izazovu miješanje kanalizacionog otpada sa vodom koja otiče u jezero Ontario, glavni gradski izvor pijaće vode.

Pitanje je, međutim, da li su vlasti odgovorne za gradove i planiranje širom svijeta svjesni ove opasnosti.

- Uklanjanje betona i asfalta trebalo bi posmatrati ne kao aktivnost kojom se bavi jedan mali broj ljudi, već kao uvođenje nove vrste infrastrukture u jedan grad. Zahtijeva isti nivo planiranja, ali i investicije, kao nova željeznica - rekao je Tami Kruser iz Centra za urbana istraživanja u Melburnu.

Neke opštine i gradovi počeli su ozbiljno da shvataju uklanjanje betona i asfalta. Stanovnici Londona ohrabreni su odstrane vlasti da uklone ploče iz svojih dvorišta i bašti.

Grad Lufen u Belgiji prihvatio je uklanjanje betona i asfalta u predgrađu Spanse Kron. Plan je da se uklone značajne količine asfalta iz rezidencijalnog dijela, a automobili će dijeliti put sa pješacima i biciklistima.

Takvi projekti, međutim, moraju da odgovore na potrebe svih stanovnika. Kako bi se podržali ljudi sa oštećenjem vida ili problemima sa kretanjem, prioritet je dat djelovima puta koji se ne koriste i ostavlja se prostor na trotoaru od najmanje jednog metra. Betonske kocke koje ostaju se popravljaju i obnavljaju kako ne bi bilo neravnina.

Lufen je uveo i "taksi za ploče" - mali kamion koji će gradske vlasti rado poslati na vašu adresu da bi besplatno odvezao ploče ili kamene kocke koje ste skinuli.

Ekološkinja Gvendolin Granden iz Regionalne agencije za biodiverzitet u Il de Fransu navodi da je vlada obezbijedila 500 mil EUR za ozelenjivanje grada. Ovo uključuje uklanjanje betona i asfalta, ali i postavljanje "zelenih" zidova i krovova. U Francuskoj je fokus ovih napora na olakšavanju ljetnjih toplotnih talasa.