NavMenu

Skijanje ubuduće samo iznad 1.500 metara? - Skijališta Srbije kažu da "nema zime" i najavljuju razvoj Golije

Izvor: eKapija Ponedjeljak, 26.02.2024. 16:27
Komentari
Podeli
(Foto: Luka Rilak)
Pretpostavke da će se u budućnosti, zbog visokih temperatura i promjene klime, mnoga skijališta okrenuti ljetnjem turizmu umjesto zimskom, o čemu je prije nekoliko dana izvještavala i eKapija, po svemu sudeći ne stoje kada je reč o našim najpoznatijim skijalištima. Bar ne u slučaju Kopaonika i Stare planine, navode za eKapiju u JP Skijališta Srbije.

Na osnovu višegodišnjih praćenja temperatura i broja sniježnih dana, prognoze u tekstu koji smo nedavno objavili kažu da bi se za 50 godina moglo očekivati da na visokim Alpima skijaška sezona počne krajem decembra ili početkom januara, a da bi se završavala u martu. Pri čemu bi se mnogi skijaški centri na nižim nadmorskim visinama prije ili kasnije jednostavno povukli sa tržišta.

Iako, naravno, prate i globalne i nacionalne meteorološke prognoze, u Skijalištima Srbije nisu tako pesimistični i vjeruju da je prošla i aktuelna sezona nešto što se i u prošlosti ciklično dešavalo. Kako kažu, na svakih 5-6 godina dese se ovakve godine.


Nova staza Bela reka 3

- Recimo, takva je bila, kažu, 2002. godina. Opet, sa druge strane, 2019. godina je zapamćena kao godina sa vrlo obimnim sniježnim padavinama. Ipak, generalno postoji opšta meteorološka prognoza da će u budućnosti skijanja biti na planinama iznad 1.500 metara. A to naši centri Kopaonik i Stara planina i ispunjavaju. Ali nezavisno od toga, mi konstantno ulažemo u sisteme za vještačko osnježavanje. Do iduće sezone, recimo, završićemo novu stazu Bela reka 3, koja će biti i pokrivena ovim sistemima. Time ćemo omogućiti da se do Brzeća spuštaju i manje vješti skijaši - najavljuju u Skijalištima Srbije.

Oni priznaju da sistem vještačkog osnežavanja nije svemoguć i da za njegov uspješan rad takođe postoje atmosferski uslovi, a te uslove nažalost često ne ispunjava centar Tornik. Najlošija vremenska prilika po sistem vještačkog osnežavanja jeste južni vjetar, a njega, kako kažu u Skijalištima, na Torniku baš ima. I upravo ovih dana Tornik nema uslove da bi se staze pokrile vještačkim snijegom.



(Foto: Luka Rilak)

- Kada je riječ o Kopaoniku i Staroj planini, tu radimo sve vrijeme i najčešće u punom kapacitetu, iako je na Kopaoniku ove godine bilo manje sniježnih dana i palo je svega oko 45 cm snijega. A i to je u nekoliko toplih talasa nestalo. Što znači da naši sistemi rade punom parom. Najprije u centru skijališta i najčešćim bazama skijaša, a onda i na ostalim stazama. Recimo, sad za vikend su bila dva međunarodna takmičenja i na Kopaoniku i na Staroj planini - kažu u Skijalištima.


Pregršt sadržaja za ljetnju sezonu

Istina, kao i sve skijaške destinacije širom svijeta, i u našim skijaškim centrima nastoje da održe priliv turista tokom cijele godine. I zato se prije više od 10 godina krenulo sa ulaganjima za ljetnje sadržaje. Na Kopaoniku sada, kao rezultat, postoje sadržaji poput ljetnje ski (plastične) staze za skijanje, boba na šinama, zip-lajna, avantura parka, tjubinga, mountain cart-a (vožnja trotočkašem), staza za planinski biciklizam, iznajmljivanja električnih bicikala, panoramske vožnje žičarom. Na Torniku, recimo, postoji još više staza za biciklizam, kao i panoramsko razgledanje i teren za mini-golf.

- Ako izuzmemo jedan kratak period između zime i ljeta, kada se radi provjera rada i servis svih sistema, mi u ova dva centra gotovo da nemamo pauze. Istina je da je Stara planina više u funkciji zimskog turizma, ali kod Stare planine je problem to što su skijaški kapaciteti veći od smještajnih, tako da tu treba se ulaže u smještajne kapacitete - navode u Skijalištima, dodajući da je u svim njihovim centrima između zimske i ljetnje sezone razvijen kongresni i sportski turizam, kao i tim bildinzi.


Novi centar - Golija

Inače, u skladu sa ovim prognozama da će se u budućnosti skijati samo na planinama iznad 1.500 m, ali ipak nezavisno od njih, u planu Skijališta Srbije je razvoj još jednog skijaškog centra - na Goliji. Ova planinska ljepotica nije izabrana, kažu, zbog te visine, već zbog dobre pozicije i konfiguracije terena, a i uopšte zbog unapređenja skijaškog turizma u Srbiji.

Golija, inače, predstavlja najvišu planinu u jugozapadnom dijelu Srbije, sa površinom od 75.138 ha. Prostire se na ataru pet opština, a njene padine su izuzetno pogodne za skijanje jer zime obiluju snijegom.

Inače, kako je eKapija ranije pisala, Skijališta Srbije su prije malo više od godinu dana raspisala javnu nabavku tehničke dokumentacije za razvoj ski-centra Golija sa projektima razvoja JP Skijališta Srbije.

Kako je navedeno u tehničkoj specifikaciji tendera, važećim Planom detaljne regulacije za Ski-centar Golija na teritoriji opštine Ivanjica uređuje se područje u površini od 262,67 ha u okviru zone planiranog skijališta i dijela turističke cjeline Odvraćenica na planini Goliji, jer je ovo područje određeno kao najpogodnija lokacija za inicijalni razvoj turizma na području planine Golije.

Postojećim planom, kako je objašnjeno tada, predviđene su samo ski-staze i žičare, dok ostali skijaški sadržaj nije potpun, pa je potrebno uraditi tehničku dokumentaciju za izgradnju planiranog skijališta Golija sa raznovrsnim funkcijama i sadržajima.

Planirano je da se gradi hotel i restoran, upravna zgrada skijališta, hangar i skijaška infrastruktura - nove ski-staze, sistem vještačkog osnježavanja za sve ski-staze i ski-puteve, žičare, ski-liftovi, ski-poligon i ljetnji sadržaji, kao i edukativni centar.

U planu je i formiranje polaznih i krajnjeg čvorišta skijališta sa ulazima i ski-terminalima, kao i javna komunalna infrastruktura - gradnja ulica, vodovoda, kanalizacije, elektro i TT instalacija.

Žičara sa međustanicom, kako se navodi, polaziće sa ski-platoa na 1680 m nadmorske visine, u neposrednoj blizini postojećeg parkinga, do najviše tačke skijališta.

Za animaciju gostiju u ljetnjem periodu, po ovom planu, biće projektovan i izgrađen bob na šinama, kao i dječje igralište.

Danijela Stanimirović-Gavrilov
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.