Bundesbanka: Gotovina treba da postoji i u budućnosti

Kakva je budućnost novca? Hoće li nestati gotovina?, postavlja pitanje Dojčevele. Odgovor koji je dala Bundesbanka, centrlana banka Njemačke, je da neće, mada će se bezgotovinsko plaćanje sve više širiti.

Prema istraživanju instituta EHI iz Kelna, 2017. je u Nemačkoj 74% kupovina u maloprodaji bilo plaćeno gotovinom, već 2021. je to bilo 58 odsto, a prošle godine je to palo na samo 37,5%, a poseban podsticaj bezgotovinskom plaćanju dala je korona.

Međutim, njemačka Bundesbanka je u studiji "Gotovina budućnosti" predstavila moguće scenarije kako bi se u budućnosti moglo odvijati plaćanje i dala podršku gotovini.

Prvi scenario je "hiperdigitalni svet plaćanja" u kom je gotovina praktično nestala iz opticaja, jedva da se igdje može i podići novac, niti se njime nešto može platiti. Čak i među poznanicima se novac prebacuje digitalno.

Druga vizija je "renesansa gotovine" gdje je ljudima postalo jasno da digitalni oblici plaćanja imaju i velikih nedostataka - zavisite od ispravnog uređaja i interneta, osetljivi ste na napade hakera, a lako se može znati tačno šta ste kupovali i gdje ste bili - vaše privatnosti praktično više nema.

Predsjednik Bundesbanke Burkhard Balc je svjestan da je "svijet novca u Njemačkoj i u Evropi u promjenama", ali kaže i da je dužnost centralne banke da zajamči nesmetan promet novca.

Svim centralnim bankama je gotovina poduhvat - treba štampati, ali onda i čuvati i od lopova i od vlage, glodara i svih mogućih nedaća. Onda su tu i falsifikatori, treba proveravati i mijenjati novac koji je dotrajao ili uništen…
A zapravo, sav novac koji "ima" neka država ionako nikad nije potreban u papiru - štampa se tek dio imetka.

Balc govori o svojevrsnom paradoksu: Njemačka je prisiljena da štampa sve više novca jer očito mnogi ipak i velike iznose drže pod slamaricom.

Na početku emisije evra, Njemačka je štampala 165 mlrd EUR, sad je to već gotovo 400 milijardi iako je gotovine u opticaju sve manje. No u načelu je i Balc zagovornik "hibridnog" oblika: dobro je imati i digitalni i "pravi" novac.

Posebno u kriznim situacijama nije loše imati i nešto gotovine u ruci i već ta količina novca pomaže stabilnosti čitavog sistema.

Tu je naravno i opasnost rušenja računarskih sistema, ali i činjenica da je nadzor digitalnog transfera veoma često negdje u inostranstvu.

- Za nas kao Bundesbanku, ali i kao sistem evra, zato je potpuno jasno da gotovina treba da postoji i u budućnosti - izjavio je Balz.

Tu ga usrdno podržava i Nils Nauhauzer, finansijski stručnjak Centra za zaštitu potrošača pokrajine Baden-Virtemberg. Kaže, ne samo da digitalnim plaćanjem ljudi otkrivaju mnogo o sebi i navikama, nego je i problem što svi ti podaci ostaju u virtuelnom svijetu.

A kad na hiljade takvih podataka padne u pogrešne ruke, onda počinju prave muke. Osim toga, čini se lakšim plaćati karticom, dok u novčaniku odmah vidite da li je pun ili prazan. Ovaj stručnjak zato kaže da je prezaduženost mnogo lakša kod "nevidljivog" novca.

Bundesbanka

institut EHI Keln

Centar za zaštitu potrošača pokrajine Baden Virtemberg

Burkhard Balc

Nils Nauhauzer

gotovina

budućnost gotovine